Marica Vidaković Kraš

To je uzbudljiva demonstracija mogućnosti koje sad imamo u rukama, ne samo da možemo čitati neurološku aktivnost mozga, već njome možemo i manipulirati – kazao je Charles Wilson, neuroznanstvenik i profesor emeritus s University of California u Los Angelesu, koji nije bio uključen u istraživanje, a dodao je kako će ovo zadnje otkriće svakako u budućnosti imati kliničku primjenu.

Jedan od izazova i stvaranju ove proteze biti će razvoj uređaja koji će naposljetku biti sposoban pomagati u obnavljanju više vrsta pamćenja (srednjoročnog, dugotrajnog). To istina zahtijeva svladavanje problema repliciranja aktivnosti hipokampusa. Radije nego da sprema specifična sjećanja, naime, hipokampus ih radije zabilazi kroz dugotrajnu memoriju, šaljući signale u formi koju ta vrsta pamćenja može najbolje pohraniti. Algoritam ne sprema specifične primjere, kako primjerice oprati zube, pronaći ključ od stana i slično, već kreira set pravila nalik na ona koja koristi program za prepoznavanje glasa kada prevodi jedan jezik na neki drugi.

Berger i Deadwyler sada rade na povećanju broja neurona koje nadziru i nastoje pomaknuti istraživanje prema majmunima. Bit će to druga stepenica dugog putovanja prema razvoju memorijskog implantata. Istraživači su uvjereni da dosad provedena testiranja na životinjama sugeriraju kako će isto biti moguće napraviti i na ljudima. No, još uvijek je na putu do tog cilja mnogo tehničkih i teorijskih zapreka. Primjerice, implantat mora prvo snimiti memorijski trag prije reprodukciranja i njegova pojačavanja. Kod pacijenata sa znajućim problemima pamćenja, takvi bi signali mogli biti preslabi.

Uz to treba naglasiti kako je ljudsko pamćenje bogat, kompleksan neurološki proces koji uključuje razna područja mozga, ne samo CA3 ili CA1, te će stoga još dugo taj uređaj biti vrlo limitiran u svom djelovanju na spoznajne sposobnosti čovjeka. Naravno, nitko još ne zna ni kako će takav uređaj djelovati u kontekstu nečijeg života. Kao ljudi opremljeni smo istim strukturnim otiskom mozga, ali njegovi strujni krugovi izgrađeni su na iskustvu, genetici, stečenom znanju čine jedinstveno tkanje za svakoga od nas. Ipak, neka obnovljena sjećanja poput – gdje je ključ, čemu služi sat, gdje je tramvajska stanica – mogu značajno obogatiti živote onih koji pate od demencije, kao i živote njihovih najbližih koji skrbe o njima.

Istina je da je i ovo otkriće još jedna nova Pandorina kutija, koja osim prednosti donosi i mnogo mogućih problema i zlouporaba. Da se vratimo na početku navedenih filmovima. U njima se radnja odvija oko već unaprijeđenog sustava kontrole ljudskih sjećanja i na tome izgrađenom porobljavanju ljudskog roda. Treba li uopće naglašavati kako je u ljudskoj povijesti dosad svaki genijalni izum za čovječanstvo doživio i svoje mračno opredmećenje? To vrijedi još od pradavnog izuma željeza sve do nuklearne energije, genetike i nanotehnologije. Dakle, nova otkrića koja otvaraju mogućnost i drugim mogućim unapređenjima našeg spoznajnog sustava, svakako će biti moguće i zlorabiti, no za vjerovati je kako će ipak biti uspostavljena ravnoteža i kontrola.

Milijuni onih koji su zbog ozbiljnih neuroloških problema, mahom, skriveni po svojim domovima ili zdravstvenim ustanovama, ipak jedva čekaju pomoć za ono što se laiku naizgled može učiniti kao olakšanje, a to je gubitak pamćenja. Kako god neugodna bila naša prijašnja životna iskustva, najneugodnije pa i najstrašnije za čovjeka je, tvrde psiholozi i pacijenti, ostati bez njih jer to je kao da ostanete bez svojeg ja. Naime, ni najsjajnija inteligencija ne može baš ništa ako se koristi s ispravljanim mentalnim datotekama.

Zahvaljujući tomu u prvi šest mjeseci ove godine ostvarili smo rast poslovnih prihoda od 19 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Prema našim projekcijama, ovaj trend u poslovanju nastavit će se do kraja godine – kažu u Nexe grupi. Optimizma ima jedino među izvoznicima jer kod njih pušu povoljniji vjetrovi, s obzirom na to da u Europi i izvan nje ima tržišta koja su se oporavila i već solidno galopiraju.

Osjećamo da se stvari pomiču nabolje, u srpnju smo sada radili bolje nego lani, no na domaćem tržištu stanje je još znatno lošije nego na stranima. Poboljšanje vidimo u povećanim narudžbama i nadamo se da će se pozitivan trend nastaviti – kaže Bernarda Cecelja, vlasnica proizvođača madrace Bernarda. U vinkovačkoj Spačvi oporavak tržišta osjećaju već više od godinu dana, ali samo zahvaljujući izvozu. Boljoj bilanci uspjeha u izvozu pridonosi i to što su pobjegli s talijanskog tržišta koje je sada u problemima i fokusirali se na stabilnija tržišta Njemačke, Francuske, Poljske, Belgije, Turske itd.

No Spačva još plaća danak za dvije i pol godine recesije koja je posebno pogodila drveno-prerađivačku branšu. Još nas pritišću ti problemi i likvidnost nam je u jako teškom stanju unatoč novim poslovima i narudžbama. Na domaćem tržištu još nema oporavka – kaže Dario Puljiz, predsjednik Uprave Spačve.

No i među izvoznicima ima manje optimističnih: – Iz svog mikrokruženja ne vidim nikakve pozitivne pomake i smatram da će se stagnacija nastaviti. Mislim da postoji realna mogućnost da se dogodi još veći pad zbog dugotrajne krize koja je iscrpila sve unutarnje rezerve. Ne očekujem nikakva poboljšanja ni u poslovanju Lipik glasa jer u planovima o isporukama koje idu 12 tjedana unaprijed ne primjećujem nikakva povećanja narudžbi – kaže Danijel Zadjelović, predsjednik Uprave Lipik glasa.

Idućih mjeseci s obzirom na turističku sezonu analitičari očekuju nastavak blagih pozitivnih stopa rasta trgovine na malo, čemu bi trebao pridonijeti rast zaposlenosti zbog intenzivnijega sezonskog zapošljavanja. S obzirom na to da je od 2008. do 2010. trgovina na malo bila negativna, realna stopa rasta od dva posto koju očekuju u ovoj godini tek je naznaka oporavka. Preduvjet za zamjetniji oporavak trgovine na malo jest oporavak tržišta rada.

Sezonsko zapošljavanje i priljev od turizma kratkoročno će utjecati na gospodarsku sliku Hrvatske te na ekonomske indekse jer govorimo o cikličkom trendu s malom stopom rasta u ovoj godini. Slijedom toga i maloprodaja će kratkoročno zabilježiti blag oporavak potrošnje, ponajprije po vrijednosti košarice. Po pitanju potrošačkog optimizma indikativno je da, uz stalan broj kupaca, najviše raste broj onih koji kupuju na akcijama. Ta kretanja odraz su suzdržanijih potrošačkih navika.

Prema procjenama analitičara RBA stopa rasta u Hrvatskoj u ovoj godini bit će jedan posto. Kao što je poznato, analitičari smatraju da pozitivne naznake stižu tek od najave dobre ljetne turističke sezone, koja bi uz snižavanje kamatnih stopa na bankarske kredite mogla napokon pokrenuti gospodarstvo i rezultirati povećanjem BDP-a u drugom polugodištu. A taj rast, kao što je poznato, znatno bi olakšao provedbu procesa uravnoteženja proračuna prema smanjenju deficitu opće države na manje od tri posto BDP-a u 2013.

I analitičare i poduzetnike, međutim, uza sve ove probleme zabrinjavaju i najave mogućega drugog vala globalne krize pred kojim strepe i veliki i mali. – Spekulacije o novom valu krize dio su kriznog scenarija poslovne strategije svake kompanije, no treba uzeti u obzir da je četvrti kvartal 2011. ujedno i izborno vrijeme, što bi indirektno moglo utjecati na predlagdansko raspoloženje. U Mercatoru uvažavamo indeksne rasta i potrošačkog optimizma tijekom i nakon turističke sezone, no iznimno respektiramo suzdržanu svijest potrošača. Zato razvijamo i unaprijedjenu programe vjernosti i ponude koje u najvećoj mjeri zadovoljavaju potrebe i kupaca Mercatora i Getroa u smislu kvalitete i širine asortimana te cjenovne osjetljivosti – kaže Brodnjak.

Novi val krize koji se spominje poduzetnike potiče na dodatan oprez, no znatniji oporavak ne očekuju ni ove ni sljedeće godine, ne toliko zbog globalnih koliko zbog lokalni (ne)prilika.