Online razmjena

Kreativnost nije rezervirana za menadžere, mnoge dobre ideje imaju i radnici. Pokrenuviši projekt Mahovina tvrtka Holcim dobila je 27 inovativnih prijedloga, od kojih se deset već primjenjuje, a još ih je nekoliko u fazi procjene. U Coca-Cola HBC Hrvatskoj radnici svojim rješenjima na godinu kompaniji uštede milijun kuna. Riječ je o dobrim primjerima, ali mnoge hrvatske tvrtke nisu svjesne vlastitih potencijala ili povećati zadovoljstvo kupaca. Kolika je uspješnost implementacije, svjedoči činjenica da je u posljednjem krugu od 27 prijedloga njih deset već implementirano, a još nekoliko ih je u fazi procjene zaposlenika koji ih je predložio i direktno nadređenog.

U svakom se ciklusu financijski nagrađuju tri prijedloga koje članovi uprave proglase najboljima, a svaki zaposlenik koji je poslao prijedlog dobije dar i zahvalnicu. U drugom je ciklusu nagradu dobio kolega Nenad Mačkić iz kamenoloma u Šumberu za ideju o prilagodbi mlina, koju su zaposlenici osmislili vlastitim snagama i znanjima te povećali proizvodnju jedne vrste proizvoda za 70 posto, a druge vrste za 30 do 40 posto. Kolega iz segmenta Betona Denis Glavač dobio je prvu nagradu jer je analizom uloženog vremena u pojedinim fazama procesa proizvodnje betona u tvornici u Plovaniji uspio povećati kapacitet proizvodnje za 30 posto te na taj način organizirati bolju isporuku kupcima i smanjiti broj prekovremenih sati.

Inače, kolega je prije toga radio u Holcimovoj tvornici betona u Zaboku, koja je zbog krize zatvorena, a on je na privremenom radu u Plovaniji – objašnjava Sandrić. Važno je reći da svi zaposlenici dobivaju priliku za dodatno pojašnjenje svog prijedloga kao i povratnu informaciju o mogućnosti njegove prijedloga. Na taj način Holcim nastoji pokazati da je, bez obzira na to jesu li dobili neku od nagrade ili ne, važno da svakodnevno uočavaju načine na koje mogu poboljšati poslovanje.

Za uspješnost projekta presudna je dobra komunikacija te uključenost uprave i voditelja na svim razinama. Oni su promotori koji u svakodnevnoj radnoj situaciji pokazuju kako ideja može biti realizirana i povećati zadovoljstvo kupaca. Kolika je uspješnost implementacije, svjedoči činjenica da je u posljednjem krugu od 27 prijedloga njih deset već implementirano, a još nekoliko ih je u fazi procjene zaposlenika koji ih je predložio i direktno nadređenog. U svakom se ciklusu financijski nagrađuju tri prijedloga koje članovi uprave proglase najboljima, a svaki zaposlenik koji je poslao prijedlog dobije dar i zahvalnicu.

Kako se to radi znaju i u Coca-Cola HBC Hrvatska, gdje su sami radnici svojim inovativnim rješenjima tijekom jedne godine uštedjeli tvrtki gotovo milijun kuna. Tako je, primjerice, jedan od zaposlenih u proizvodnji Krešo Marton uštedio kompaniji 400.000 kuna. Kako? Nadogradio je i reprogramirao jedan stroj i time ubrzao njegov rad za tri sekunde, što uz povećanje produktivnosti omogućuje da se dnevno proizvede čak 50 tisuća komada predoblika više nego prije.

Iako se tri sekunde otpravne čine impresivnima, godišnje to znači mogućnost proizvodnje osam milijuna komada predoblika bočica više, što donosi uštedu od čak 400 tisuća kuna na godinu. Još nekoliko radnika manjim je izmjenama uspjelo uštedjeti znatne iznose, dokazavši time svima koji misle da u proizvodnji prevladava manualni rad da su u krivu i da su među ljudima koji rade operativne poslove stručnjaci koji mogu itekako utjecati na rezultate tvrtke.

Naravno, menadžment bi u svim tvrtkama želio uštede ili unaprijeđenja koja se mjere u desecima tisuća eura. Kad se govori o idejama zaposlenika lako je upasti upravo u klopku previsokih kriterija. Zato je dobro krenuti s malim i dobro razmisli o tome kakve napretke mogu donijeti upravo ideje koje se ne čine iznimne i velike. Postoji mnogo razloga zbog kojih su ‘male’ ideje zapravo poželjne, a možda je najvažniji onaj osnovni – do njih se dolazi mnogo češće nego do velikih ideja.

Osim toga, male inovacije grade kompetitivnu prednost, često su prespecifične da bi ih konkurencija mogla ‘ukrasti’ i potiču obraćanje pozornosti na detalje – upravo ono što razlikuje izvrsne od prosječnih. Stvaranje okružja u kojem se nijedan zaposlenik ne srami predložiti neku inovaciju do koje je došao na osnovi svoga rada definitivno je zadaća menadžmenta. Hoće li kompanijsko okruženje biti takvo da oni samoinicijativno predlažu promjene, ili će se do takvih pomaka dolaziti na osnovi organiziranih programa, posve je svejedno.

Bitno je da se inovativne ideje uspiju probiti do onih koji donose odluke i da ne ostanu samo u glavama onih koji su do njih došli. Mnogo je načina da se ideje ‘ubere’, pa postoji čak i specijalizirani softver koji u tome pomaže, takozvani ‘softver za menadžment ideja’. Takav je, primjerice, Organized feedback koji omogućava razmjenu ideja u okruženju sličnom društvenoj mreži – gdje svatko može objaviti svoju ideju, drugi je mogu komentirati i nadovezati se.

Mnogo je načina da se zaposlenici uključe i potaknu da iznose svoje ideje i zapravo nije ni bitno za koju će se menadžment odlučiti. Bitno je da se shvati kako oni posve sigurno imaju korisne ideje koje bi mogle donijeti napredak tvrtki i učiniti nešto kako bi za te ideje menadžment doznao i, u konačnici, implementirao ih.