OPREMA ZA BANKE Podizanje sigurnosti i zahtjevi HNB-a idu na ruku distributerima

Tržište bankarske opreme živo je zahvaljujući potrebama domaćih banaka, ali i banaka u susjednim zemljama, koje nikako ne smiju ugroziti svoje poslovanje šteteći na sigurnosti. Na ruku proizvođačima i distributerima te opreme ide i HNB-ova smjernica za rukovanje gotovim novcem jer su banke zbog nje morale nabaviti novu opremu.

Iako je i bankarsko tržište kao i sve ostalo u Hrvatskoj bilo podložno promjenama zbog utjecaja krize, banke nikako nisu smjele štedjeti na svojoj opremi pa pad prihoda nisu osjetile tvrtke koje se bave proizvodnjom i distribucijom opreme za banke. U tu opremu osim bankomata ubrajaju se i uređaji poput onih za brojanje novčanica, provjeru kvalitete novčanica, zatim uređaji za sortiranje i pakiranje novčanica te kovanica, trezori, sefovi, ormari i razna druga oprema, kao i softveri za sve te uređaje. Tržište bankarske opreme živo je zahvaljujući potrebama domaćih banaka, ali i banaka u susjednim zemljama. Nije mu odmogla niti HNB-ova smjernica za rukovanje gotovim novcem od 1. siječnja 2010. – banke su slijedeći ju morale nabaviti novu opremu za centre za obradu gotovine.

Taj proces udovoljavanja HNB-ovim zahtjevima završit će uglavnom ove godine, ali unatoč tomu glavni akteri ovog tržišta misle da se potražnja neće mnogo mijenjati zbog sve većih zahtjeva za sigurnost poslovanja bankarskih i ostalih institucija koje rukuju novcem. Glavni igrači na tom tržištu, tvrtke Primat RD, BTC, Chemina i Salon bankarske opreme ‘Ozimec’, slažu se da je situacija za njih, kao i u prošloj, i u ovoj godini veoma dobra iako postoji i nelojalna konkurencija s jeftinom i nekvalitetnom opremom iz Azije. Oni većinom opremu nabavljaju od poznatih svjetskih proizvođača kao što su Glory, Giesecke & Devrient, Laurel, De-LaRue, Primat TKO, Robur Safe, GST, Kaba i mnogi drugi, a manji dio opreme neki od njih proizvode sami.

Direktor Primat RD-a Viktor Rožman kaže da tendencije posljednjih godina idu u smjeru kontinuiranog podizanja sigurnosti bankarskog poslovanja na što višu razinu. Zato se konstantno razvijaju nove tehnologije i modernija sredstva za zaštitu vrijednosti, ali i poslovanja povećanom sigurnošću djelatnika i klijenata.

• Povećana svijest o potrebi reguliranja tržišta rezultirala je i boljom zakonskom regulativom koja je temelj za sigurnije poslovanje – pojašnjava Rožman.

Da im je HNB-ova smjernica donijela dobru poslovnu godinu, smatra i Ljubomir Tomašić, direktor tvrtke BTC. Kaže da su najveće hrvatske banke trenutačno u završnoj fazi opremanja vlastitih ‘cash centara’ za obradu gotovine, koje je započelo prije nekoliko godina zato što se s Finom nije moglo naći kvalitetno rješenje.

• U završnoj je fazi i opremanje poslovnica uređajima za obradu gotovine (sortiranje prema prikladnosti) kako bi se zadovoljila primjena HNB-ovih smjernica za redistribuciju novčanica – objasnio je Tomašić.

S njima se ne slaže Mladen Drpić, direktor tvrtke Chemina. Prema njegovu mišljenju tržište je tijekom 2009. i 2010. stagniralo zbog štednje bankarskih i financijskih institucija. – U prvoj polovini 2011. nije bilo promjena, ali se prema zainteresiranosti banaka i drugih financijskih institucija može očekivati porast investicija u bankarsku opremu u posljednjem kvartalu ove godine – smatra Drpić.

I premda je riječ o relativno velikom tržištu jer se za klijente poput najvećih bankarskih grupacija, Hrvatskih autocesta, Hrvatske pošte, Fine ili, primjerice, telekoma, bori osam većih tvrtki za proizvodnju i distribuciju bankarske opreme, ne postoje podaci o vrijednosti tog tržišta.

Drpić, direktor Chemine koja se bavi proizvodnjom softvera i opreme, projektiranjem i konzultiranjem, procjenjuje da je domaće tržište bankarske opreme vrijedno oko 150 milijuna kuna, a Ljubomir Tomašić iz BTC-a misli da je vrijednost tržišta oko 25 milijuna kuna.

• Pod bankarskom opremom podrazumijevamo opremu za obradu gotovine, odnosno novčanica i kovanica ili, preciznije, strojeve za brojanje, sortiranje i pakiranje novčanica i kovanica – kaže Tomašić. Dodaje i kako je tržišni udio BTC-a oko 25 posto te da su njihovi prihodi od prodaje opreme u posljednjih nekoliko godina relativno stabilni i kreću se oko 800 tisuća eura godišnje. Tomašić napominje i kako se prihodi od održavanja opreme i prodaje softvera svake godine povećavaju i da su se prošle godine popeli na oko 250 tisuća eura.

Unatoč tomu što ne može procijeniti vrijednost tržišta, Mladen Ozimec, direktor Salona bankarske opreme kaže da njegova tvrtka zauzima oko 20 posto tog tržišta. Čak 80 posto asortimana Salona bankarske opreme ‘Ozimec’ čine proizvodi iz inozemstva, čiji su zastupnici, a 20 posto proizvode sami. U prošloj su godini zabilježili porast prometa od 106 posto, a dobit je iznosila četiri milijuna kuna.

• Banke i ostale financijske institucije naši su najznačajniji klijenti i u ukupnom prometu sudjeluju sa 70 posto. Izvozimo u BiH, Srbiju i Crnu Goru, a kada te države donesu zakone, tada će i nama biti bolje. Sada kupuju ono što im je hitno i neophodno za normalno poslovanje – rekao je Ozimec.

Jedan od većih igrača je i tvrtka Primat RD koja također surađuje sa svim akterima potražnje na tržištu bankarske opreme.

• Smatramo da je uloga naše kompanije na tom tržištu neupitna jer na njemu zauzimamo od 30 do 35 posto – tvrdi Rožman iz Primat RD-a.

Ipak u Primat RD-u i Chemini ne iznose podatke o svojem poslovanju, ali Drpić iz Chemine kaže da prihodi polako rastu, no da dobit ostaje na istim razinama.

Na stabilnim prihodima ili čak porastu koje bilježe tvrtke igrači na tržištu bankarske opreme mogu zahvaliti i izvozu u zemlje regije kao što su Slovenija, BiH, Crna Gora i Makedonija. Tvrtka BTC je i suvlasnica slovenske zastupnice jednog od najpoznatijih svjetskih proizvođača bankarske opreme Glorya, a Primat RD posluje u Rumunjskoj i Češkoj.

Glavni akteri smatraju i da ulazak Hrvatske u EU neće uvelike promijeniti stanje na tržištu bankarske opreme jer su banke već u postupku standardizacije prema pravilima EU.

• U Chemini smo se pripremili za dolazak konkurencije iz EU tako što su naše cijene iste kao na svjetskom tržištu, ali dajemo kvalitetnu lokalnu podršku, čime poboljšavamo našu poziciju na tržištu – kaže Drpić.

Ulaskom Hrvatske u EU, kako kaže Tomašić iz BTC-a, tržište bankarske opreme samo će se djelomično promijeniti, odnosno pojačat će se konkurencija one opreme za koju nije potrebna lokalizacija softvera za hrvatske kune. Smatra da se veće promjene mogu očekivati nakon što Hrvatska preuzme euro kao svoju valutu zato što onda više neće biti potrebna lokalizacija opreme pa će se time smanjiti i troškovi, odnosno cijene uređaja.

U Primat RD-u kažu da se nadaju kako će ulaskom Hrvatske u EU te izjednačavanjem uvjeta poslovanja njihova kvaliteta i sposobnosti biti prepoznate i šire.

• Iako još nije punopravna članica EU, Hrvatska je svojim nastupom i poslovanjem na bankarskom tržištu posve usklađena s globalnim europskim tržištem. Samim time svi najpoznatiji svjetski i europski brendovi zastupljeni su i na hrvatskome bankarskom tržištu zato što je i važeća zakonska i normativna regulativa u potpunosti usklađena s europskom – kaže Rožman iz Primat RD-a.