DOGOVOR BIJELE KUĆE I KONGRESA

Predsjednik SAD-a Barack Obama i republikanci uspjeli su se dogovoriti o plafonu zaduženja Amerike, trenutačno na 14,2 bilijuna dolara, dan prije isteka roka u kojem bi zemlja ostala bez novca. Nakon tjedana igre mačke i miša, uz vrlo oštru retoriku s obje strane, predsjednik iz demokratskih redova zapravo je popustio i izgubio. Uza sav politički PR i pokušaje objašnjavanja nakon pogleda na dogovoreno jasno je da u cijeloj priči Obama i nije prošao baš najbolje. Naime, ako se kao ključna točka spora iz perspektive Bijele kuće odredi povećanje prihoda saveznog proračuna podizanjem poreza i zatvaranjem raznih rupa u zakonu namjerno ostavljenih za bogate pojedince i kompanije, onda je očito tko je izvođevalo pobjedu. Vlada je dobila pravo na zaduživanje do sljedećih izbora 2012., procijenjeno na 2,4 bilijuna dolara, uz obećanje rezova iste ukupne vrijednosti (neki mediji javljaju 2,8 bilijuna) u idućih 10 godina, ali o povećanju poreza nema niti govora. Bilijun dolara je odmah identificirano i dogovoreno, ostatak ušteda utvrdit će zajednička dvostranačka komisija. Sa svim usput, te porezne olakšice bogatima vrijede baš oko bilijun dolara. Izjave koje su dvije strane dale nakon dogovora jasno pokazuju drukčije osjećaje.

Predstavnik republikanaca koji je vodio pregovore s Obamom John Boehner slavodobito je izjavio: ‘Bila je ovo duga bitka u kojoj smo se hrabro borili, i iskreno, to smo napravili slušajući američki narod. Kao rezultat na stolu je okvir koji će okončati krizu u skladu s našim načelima manje vlade’. I u pravu je, dogovor je definitivno uspjeh republikanaca. Predsjednik Obama bio je osjetno manje razdražan rekavši da to nije dogovor koji bi on želio te da je cijeli proces bio neuređan i da je trajao predugo. Ipak, najavio je i da će intervencije u porezni sustav ostati dio procesa, u okviru komisije, a njegov je suparnik izjavio kako je izbjegnuto dizanje poreza i, mnogo važnije, da zajedničko dvostranačko tijelo sasvim sigurno neće podizati poreze. Dogovor prema njegovu mišljenju očrtava ‘isključivo uštede’ i ‘zatvara’ želje Bijele kuće za podizanje poreza. Dvije oprečno različite interpretacije iz kojih će očito ponovno iskriti kada komisija počne s radom. Tako je šačica desničarskih fanatika, među kojima su mnogi prvi put izabrani u predstavničko tijelo, neki su vjerojatno prvi put i došli u grad, uspješno ucijenila Vladu Sjedinjenih Američkih Država i zaštitila svoje klijente, bogataše.

Ono što je žalosno, ne i posebno začudujuće, jest da je prosječni Amerikanac, onaj s dva posla i unatoč tomu prilično jadnim financijskim mogućnostima, temeljito ‘popušto’ priče republikanaca i još jednom, po tko zna koji put u povijesti, ostao uvjeren kako baš ta stranka radi u njegovu interesu. Ne Obama koji uvodi zdravstveno osiguranje kako se ljude ne bi iz bolnice izbacivalo na ulicu, ili koji pokušava staviti brnjicu bijesnim psima na Wall Streetu, nego republikanci voljni baciti svijet u novu krizu kako bi zaštitili privilegije bogatih, i to uz gotovo ciničan argument da bi povećanje poreza bilo loše za ekonomiju. Bijela kuća, pak, pokušala je na svojim službenim stranicama ispričati drukčiju priču, pa je u objavi dogovorenog pojasnila kako pred-

Strategija Europa 2020. temelji se na razvoju pametnog, održivog i inkluzivnog rasta. U sklopu strategije predstavljeno je niz inicijativa koje povezuju predstavnike raznih sektora, razvijaju međusektorsku suradnju i promoviraju mobilnost na svim razinama.

Strategija Europa 2020. postavlja osnovni strateški okvir za razvoj europske socijalne tržišne ekonomije i zapošljavanja te promicanje i provedbu strukturnih reformi. Strategija je nastala kao odgovor na krizu i temeljne izazove s kojima se Europska unija suočava u sljedećem desetljeću te postavlja smjernice na kojima će se temeljiti daljnje aktivnosti Europske unije. Strategija se temelji na tri međusobno povezana razvojna cilja: pametan rast (usmjeren na razvoj znanja, znanstveno-tehnološki razvoj, ali i društvene inovacije, cjeloživotno obrazovanje i digitalno društvo), održivi rast (usmjeren na učinkovitije korištenje prirodnih i drugih resursa, povećanje konkurentnosti i smanjenje regionalnih nejednakosti) te inkluzivan rast (usmjeren na smanjenje siromaštva, povećanje zaposlenosti i uključivanje marginaliziranih grupa u sve segmente rada i poslovanja).

Radi postizanja navedenih ciljeva u sklopu strategije EU predstavljeno je i niz inicijativa koje povezuju predstavnike raznih sektora, razvijaju međusektorsku suradnju i promoviraju mobilnost na svim razinama. Poslovni sektor može pronaći svoje mjesto i ulogu u gotovo svim inicijativama, osobito onima usmjerenima na sljedeće mjere i aktivnosti:

• Industrijska politika za ‘zeleni rast’ Riječ je o jednoj od osnovnih inicijativa usmjerenih na razvoj konkurentnosti industrije u Europi upravo promicanjem poduzetništva i razvijanjem novih vještina

• Inovativna Unija Riječ je o razvoju politike istraživanja i razvoja te inovacija uz istodobno premošćivanje jaza između znanosti i tržišta pri pretvaranju izuma u proizvode. Iako na tom području još prevladavaju istraživački instituti, sveučilišta ili veće tvrtke, postoje mogućnosti za inovativne male i srednje tvrtke, dovoljno fleksibilne za prilagodbu na tržištu

• Digitalni plan za Europu Cilj je ostvarivanje jedinstvenoga digitalnog tržišta i povećano korištenje brzog interneta. U sklopu te inicijative ICT tvrtke mogu naći svoj prostor ne samo na vlastitu području djelovanja već i na područjima o kojima prije možda nisu ni razmišljali (npr. zdravstvo, socijalna zaštita, digitalizacija kulturne baštine, mediji i slično)

• Europa koja učinkovito iskorištava resurse Inicijativa je usmjeren na podržavanje prelaska na učinkovito korištenje resursa i manju proizvodnju ugljičnog dioksida. Ovdje privatne tvrtke također mogu pronaći svoje mjesto, osobito u smislu ponude radova i opreme u sklopu javnih poziva EU ili suradnjom s drugim stručnjacima na tržištu

• Utjecaj na poslovni sektor u Hrvatskoj No, budući da je ekonomska kriza zapravo najviše pogodila privatni sektor i u Europi i u Hrvatskoj, ta strategija može pružiti osnovne smjernice poduzetnicima kod reorganizacije poslovanja, postavljanja novih ciljeva, razvijanja suradnje i pozicioniranja na tržištu. Europa 2020. kao i druge strategije odnosno programi EU mogu pomoći poduzetnicima upravo u smislu dodatnog informiranja i edukacije radi što brže i učinkovitije prilagodbe poslovanja novim trendovima konkurentnoga europskog tržišta.

Ruku na srce, Obama i nije imao izbora jer ima posla s iracionalnim ljudima voljnjima riskirati budućnost vlastite zemlje i drugih zemalja iz ideoloških razloga sumnjive kakvoće i inspiracije. Činjenica je da u percepciji običnih građana aktualna vlast, u čijim god rukama bila, snosi izravnu odgovornost za funkcioniranje države i žalac bijesa prvo bi bio okrenut prema Obami, manje prema republikancima. Malo koji marketing uspio bi to u temelju promijeniti, racionalno ne igra ulogu u takvim situacijama, a da je teza točna, prilično jasno sugerira ne posebno dobar Obamin rejting među biračima, koji se kretao oko 40 posto prema nekoliko istraživanja provedenih u posljednjim danima srpnja.

Tržišta su na postizanje dogovora reagirala pozitivno, rastom dolara koji se posljednjih dana rasprodavao i mijenjao za klasične ‘valute uotočišta’ švicarski franak i japanski jen. Dolar je u ponedjeljak ujutro porastao za jedan posto u odnosu na te dvije valute, a cijena zlata pala je za 13,1 dolar na 1,613 dolara za uncu. Unatoč optimističnim reakcijama financijskih tržišta, analitičari nisu sigurni da će postizanje dogovora o američkom dugu biti toliko blagotvorno za realnu ekonomiju te zemlje koja je gotovo opet pala u minus u prvoj polovini ove godine. Za ozbiljan rast i oporavak bit će potrebno mnogo više od proračunskih rezova.