Home / Tvrtke i tržišta / Tko bi ušao u drugi krug?

Tko bi ušao u drugi krug?

Restrukturiranja su dosad provedena u čak tri kruga, ali čini se izglednim još jedno. Naime, iz vrlo pouzdanih izvora doznajemo da kompanija vodi pregovore o suradnji s kompanijom za menadžment i konzulting, a ulazak konzultanata sigurno znači još promjena, vrlo vjerojatno i u broju zaposlenih.

a Adriatica.net najbolje je to što više nemaju problema koji bi ih doveli u medije. Iako to ni u kojem slučaju ne znači da je sada ondje sjajno, ipak je stanje mnogo bolje nego prije. U isto vrijeme, to ne znači da ne treba očekivati daljnje probleme, jer daleko su oni od dobrih rezultata, što je jasno čim se pogledaju financijski pokazatelji – opisuje situaciju u najvećem turoperatoru dobar poznavatelj turističkog sektora.

Možda je tako doista najlakše opisati situaciju u kakvoj je danas Adriatica.net – nije loše kao što je bilo, ali nisu još, kako bi to Amerikanci rekli, ‘out of the wood’, odnosno na sigurnome. Nakon dokapitalizacije potkraj 2009., kad je u kompaniju ušlo osam vlasnika iz privatnog sektora te jedna državna kompanija, stanje se svakako popravilo, ali pred Adriatica.netom su još mnogi izazovi.

Osnovni izazov konačni je ulazak u drugi krug dokapitalizacije jer tvrtki treba još novca. Još u lipnju 2010. predsjednik Uprave Boris Teški vrlo je jasno govorio da je ‘drugi krug dokapitalizacije ključan korak u osiguravanju poslovanja Adriatic.net’. Pola godine poslije, u siječnju 2011., ponovno se govorilo o tome, ali taj put bilo je najavljen i kako će za mjesec do dva detalji biti poznati, što se nije dogodilo.

Slično je i danas, iako se neslužbeno može čuti da je u kompaniji sve spremno za drugi krug dokapitalizacije, no još se ne zna hoće li on biti za mjesec, dva ili pak pola godine. Naravno, na tu odluku jako utječe situacija na tržištu kapitala, ali ako je novac potreban, a svako jest, onda je bitno da se dokapitalizacija provede i da se novac skupi.

Naravno, to za sobom povlači i pitanje tko bi u taj krug ušao, a medijskih nagađanja tu je bilo i previše. Vjerojatno je da bi Todorčev Agrokor nastavio s ulaganjem s obzirom na to da ima najveći udio, no bi li isto učinili i drugi? Je li realno očekivati da se pojavi strani ulagač i tko bi to bio? Pitanja su to na koja neće biti odgovora do daljnje.

Iako su svi trenutačni vlasnici u kompaniju ušli jer u njoj vide svoj interes, pa je uz malo promišljanja jasno zašto je koji ulazio, drugi krug mogao bi biti kompliciraniji. Agrokor, koji kao najveći vjerojatno od ulaska ima i najviše koristi, a i raspolaže s najviše novca, s Adriatica.netom surađuje na različitim područjima. Od ulaska u opskrben lanac hotela i kruzeru kroz Velpro pa do toga da Adriatica servisira razvoj baranjskog turizma. Iako će se nekomu možda učiniti da je taj dio mnogo manje bitan, postoje argumenti koji govore suprotno. Naime, Agrokorovi ljudi dobro znaju da Todorčev od svih poslova kojima se bavi najviše voli poljoprivredu i upravo je u Baranji najviše uložio u nju, a planira graditi i hotel. Adriatica.net je ta koja vodi turiste u njegov restoran na Kopačkom ritu, u njegove podrumne Belje, a jednog dana kad sagradi planirani hotel s četiri zvjezdice vodit će ih i onamo.

Tko će vidjeti sličan potencijal u Adriatica.netu, ima dovoljno sredstava, a dosad nije ušao, teško je reći.

Osim toga problem je što poznavatelji sektora kažu kako su ulaganja u turističke agencije dosta riskantna zbog njihove niske profitabilnosti, pa je novac još teže privući agenciji nego nekoj drugoj tvrtki, pogotovo u trenutačnoj situaciji.

Naravno, Adriatica.net pritom ima veliku prednost jer se radi o kompaniji koja je vrlo bitna na domaćem turističkom tržištu, posebice zbog toga što radi na čak 20 inozemnih tržišta i bavi se najprije ‘incomingom’, odnosno dolascima. Regija i Hrvatska definitivno mogu profitirati od postojanja jakog igrača u agencijama segmentu kakav Adriatica.net želi biti.

Osim toga koristi za ostale segmente turizma su velike jer Adriatica razvija i odredišta te nastoji Hrvatsku u inozemstvu predstaviti i kao zemlju na Jadranu, s drugim regijama, a ne samo kao mediteransko odredište. U tome im puno pomaže infrastruktura koju Adriatica.net ima i koja je uistinu velika, ali upravo je i u tom iznimno širokom i zapetljanom sustavu dio problema. Kako je Adriatica nastala integracijom čak 53 tvrtki i brenda, postupak svedenja na isti nazivnik, ujedinjavanja raznih službi koje su multiplicitirane, smanjivanja broja ljudi i sličnog, pokazao se iako zahtjevnim. Učinjeno je dosta – velik broj zaposlenih smanjen je s 1300 koliko ih je bilo 2008. na oko 700, a učinjeni su i pomaci u smislu rješavanja flote, pa su tako bivšim radnicima prodani autobusi, a rasprodani su i brodovi. Kompanija je osim toga u travnju prošle godine prodala Sixt, tvrtku koja se bavila rent-a-carom, čime je učinjen velik korak naprijed u ostvarenju zacrtane strategije. Uz to uveden je i SAP pa je kompanija, koja je imala više od 20 aplikacija s pomoću kojih je vođeno poslovanje, svela sve na tri sustava. Ipak, posla ima još, ako ništa drugo, zbog toga jer sve službe pojedinih kompanija još nisu ujedinjene u holding kompaniji, a poznatelji tržišta kažu kako ima i dodatnog prostora za smanjenje broja ljudi.

Da bi se privuklo nove ulagače, najvažnije je učiniti privlačnima čiste finansijske pokazatelje. Tvrtka mora početi poslovati s dobiti. Kad se analiziraju rezultati koje je Adriatica.net ostvarila protekle tri godine, rad koji je učinjen na restrukturiranju svakako se vidi, ali prostora za poboljšanje ima još. Gubici koji se i dalje bilježe najbolji su pokazatelj da nije gotovo i da situacija traži još pozornosti. Najbolja su ilustracija toga rezultati dubrovačkog Atlasa, jednog od najvažnijih dijelova grupe. Kad se usporede 2009. i 2010., može se primijetiti velik gubitak u prošloj godini, mnogo veći nego u 2009. Iz kojih je razloga pao prihod, radi li se samo o utjecaju krize, zapravo uopće nije bitno – činjenica je da fi-nancijsko izvješće govori samo za sebe: prihodi su u roku od godinu dana pali za 50 milijuna kuna, a istodobno su rashodi smanjeni za samo dva milijuna.

Restrukturiranja su dosad napravljena u čak tri kruga, ali čini se izglednim još jedno. Naime, iz vrlo pouzdanih izvora doznajemo da kompanija vodi pregovore o suradnji s kompanijom za menadžment i konzulting, a ulazak konzultanata sigurno znači još promjena, vrlo vjerojatno i u broju zaposlenih. Potvrđuju to i sindikalisti. – Restrukturiranje nije završeno i govori se o novim otkazima. Nisam sretan u vezi s događajima u Adriatica.netu. Nekoliko je puta bilo otpuštanja te ima dosta straha i nezadovoljstva jer ljudi ne znaju što ih čeka. Uskoro bi trebao biti sastanak s Upravom na kojem bi se ljudima reklo što ih čeka – rekao je predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andrić te dodao da će sindikati pokušati spasiti svako radno mjesto. Navodno tako postoji i najava koju je Adriatica.net dala HZZZ-u o zbrinjavanju 80 do 100 ljudi, dakle daljnjim otkazima.

U svakom slučaju sljedećih nekoliko mjeseci trebalo bi biti poprilično uzbudljivo. Osim potencijalnoga drugog kruga dokapitalizacije te nastavka restrukturiranja s ulaskom konzultanata, Adriatica čeka i rješenje određenih sudskih sporova u Srbiji. Ondje se, naime, sude za povrat imovine koju čini hotel na Kopaoniku te nekoliko poslovnih prostora u središtu Beograda. Nažalost, kod mnogo ovih okolnosti sam menadžment neće imati puno utjecaja. Dogodi li se još jedna financijska kriza, teško da će biti dokapitalizacije, a bukne li sukob na Kopaoniku, hotel na Kopaoniku, nacionalnom parku na samoj granici Srbije i Kosova, također mogu privremeno zaboraviti.