Turizam odskočio, trgovina skeptična

Svaka informacija koja sadržava materijalnu činjenicu koja bi mogla utjecati na cijenu dionice trebala bi se objaviti uz prethodnu najavu.

Nedavna korporativna akcija ‘stock splita’ koju je provela Zagrebačka banka probudila je zanimanje o pravilima Zagrebačke burze, gdje postoje i druge problematične točke unatoč novim odredbama koje se primjenjuju od 24. lipnja ove godine. Burzovni komentator Roman Rinkovec kaže da je povjerenje investitora u tržište osnova njegova opstanka te da se ono stječe organiziranim i reguliranim tržištem.

• U biti su pravila ZSE-a dobra, ali imaju i nedostatke koje valja ukloniti kad je u pitanju svojevrsna zaštita investitora i njihovo stavljanje u potpuno ravnopravan položaj na tržištu – kaže Rinkovec. Prema njegovu mišljenju, najbolje je rješenje da se, koliko je moguće, unaprijed pokušaju predvidjeti sve potencijalno sporne situacije, da ih se navede u propisu i nadležnom tijelu odredi kako će postupiti u nastaloj situaciji – u Zabinu slučaju time bi se izbjegla blamaža i eventualna šteta za investitore.

Osim toga, trebalo bi poraditi i na promjenama obustave trgovanja. Važno je da se svaka informacija koja sadržava materijalnu činjenicu koja bi mogla utjecati na cijenu neke dionice objavi uz prethodnu najavu. Osim objave rezultata kompanije za određeno razdoblje trebalo bi najaviti i to da će tijekom objave biti riječi o prijedlogu uprave koji će se odnositi na eventualnu isplatu dividende.

Drastičniji je primjer društvo koje je na redovitoj skupštini odlučilo da se dividenda neće isplaćivati, a nekoliko mjeseci poslije objavilo je na Burzi usred trgovanja vijest o sazivanju izvanredne skupštine na kojoj će jedina točka dnevnog reda biti isplata točno određene dividende. Cijena je narasla u roku od desetak minuta, a zatim je nastupila blokada trgovanja.

Približavanjem članstva u Europskoj uniji ponovno postaje sve aktualnije pitanje iskorištavanja pretpristupnih fondova, kao i pripremljenosti Hrvatske za povlačenje sredstava te strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Ulaskom u EU na raspolaganju će biti osjetno veći iznosi, ali će i kriteriji dolaska do njih biti zahtjevniji, što su na svojoj koži osjetile Rumunjska i Bugarska.

U prvoj polovini godine iz EU očekujemo uplate u proračun od 374,4 milijuna eura.

• Kakva je trenutačna iskorištenost pretpristupnih fondova? Trenutačno se ugovara pretpristupni program pomoći EU IPA te se iznosi ugovorenih sredstava iz mjeseca u mjesec povećavaju. Kada se gledaju rezultati ugovaranja, u IPA-i smo brži i bolji nego u prijašnjem programu PHARE. Ostvareni postotak ugovaranja bio je 92,22 posto, s tim da je veći dio programa bio ugovoren nekoliko mjeseci prije roka, a u programu PHARE projekte smo ugovarali najviše u posljednjem mjesecu roka i ostvarivali visoke postotke ugovorenosti, ali ne veće od 90 posto. Općenito gledano svi planirani projekti u programu IPA ugovaraju se i razlika do stopostotne iskorištenosti najviše se odnosi na uštede tijekom postupaka javne nabave (za određeni se projekt postižu cijene niže od planiranih).

• Što se sve poduzima u pripremi za zahtjevne strukturne fondove, jesu li gospodarstvenici svjesniji mogućnosti koje se nude i koje će se nudit? U području prometa, zaštite okoliša i voda pripremaju se projektne aplikacije koje će se poslati na odobrenje EK tijekom 2011. kako bi bile spremne za ugovaranje i prije datuma pristupanja RH EU. Prva aplikacija u području željeznica već je poslana – željeznička pruga Dugo Selo – Križevci (vrijednosti 198 milijuna eura). Gospodarstvenici se sve više koriste pretpristupnim programima, javljaju se na natječaje kao potencijalni dobavljači i pružatelji usluga, a u pozivnim natječajima za financiranje svojih projekata javljali su se s iznimno dobrim idejama te u praksi postoje primjeri izvrsno odrađenih projekata.

EU nam navodno jamči plus od 100 milijuna eura u prvoj godini članstva. Možete li detaljnije pojasniti tu računicu? Očekujemo 374,3 milijuna eura uplate u naš proračun u prvoj polovini godine članstva. U tom se iznosu 149,8 milijuna eura odnosi na predujam koji ćemo dobiti na račun proračuna za strukturne fondove (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond) i Kohezijski fond, za koje su nam u tom razdoblju dodijeljena ukupno 449,4 milijuna eura. Za ribarski fond, tržišne mjere i program cjeloživotnog učenja dobit ćemo 12,1 milijuna eura, a za sudjelovanje u programima Unije 17,6 milijuna eura. Nadalje, u prvih pola godine dobit ćemo i 40 milijuna eura za jačanje novih vanjskih granica, a 75 se milijuna odnosi na novčanu pomoć koja će isto tako biti uplaćena u državni proračun. Preostalih 79,8 milijuna eura odnosi se na povlačenje sredstava IPA. Naša obveza uplate procijenjena je na 267,7 milijuna eura te ćemo u prvoj polovini godine članstva biti u novčanom plusu od najmanje 100 milijuna eura.

Samo 1714 zahtjeva za reprogram duga. U Središnjem uredu Porezne uprave još sređuju podatke o zahtjevima poduzetnika za reprogram poreznog duga (PDV, porez na plaće i doprinosi) dobivene iz područnih ureda, zaprimljene zaključno do 19. srpnja 2011., kada je ‘iscuro’ rok za predavanje zahtjeva. Konačne ukupne podatke, poreznici bi trebali objaviti sljedeći tjedan. No rekli su nam da su do 14. srpnja 2011. godine zaprimili ukupno 1714 zahtjeva za reprogram poreznih dugova, a da su zaključno s 15. srpnjem 2011. godine odobrili 509 zaprimljenih zahtjeva. S obzirom na to da su poreznici očekivali od osam do deset tisuća zahtjeva poduzetnika, kao i na to što su procjenjivali da je naplata izgledna za više od 80 posto od 16 milijardi kuna ukupnog poreznog duga, premalo je zaprimljenih i riješenih zahtjeva.

Na osnovi tih podataka akcija pomoći ministrici Martine Dalić poduzetnicima u podmirivanju dosljednih neplaćenih poreznih dugova zasad se može ocijeniti kao tek polovično uspješna. Na prijedlog ministrici Dalić odobreno je da poduzetnici koji imaju dospele i nenaplaćeni porezni dug nastao do 31. prosinca 2010. godine, taj dug mogu otplatiti u 30 rata uz kamate od 8,3 posto, s time da je kao posebna pogodnost odobreno to da se kamate obračunavaju samo na iznos glavnice duga. Ali za slabiji odziv poduzetnika od očekivanoga ipak je presudan bio uvjet da u tekućoj poreznoj godini uredno izvršavaju sve svoje porezne obveze. Očito znatan broj poduzetnika i u ovoj godini ne može uredno plaćati svoje porezne obveze.