Čiji je harač veći?

Od svih aktivnosti organiziranih u povodu proslave obljetnice Oluje u Kninu najmanje je odjek imao gospodarski forum ‘Europska unija – iskoristimo priliku za Hrvatsku’, iako se na njemu okupila ‘crème de la crème’ hrvatskog biznisa. Bili su tu Ivica Todorić, Dragutin Drk, Nadan Vidošević i 60-ak drugih vodećih biznismena. Doduše, gospodarstvo je ionako u sjeni politike posljednjih godina, pa je i to okupljanje vodećih gospodarstvenika bilo samo u funkciji glorificiranja političkih uspjeha premijerke Jadranke Kosor, kojoj je to bila još jedna prilika za prigodno prosipanje optimizma.

Od svih ljudi na ovom svijetu baš je Nadan Vidošević, čelnji čovjek Hrvatske gospodarske komore, prozvao Narodne novine zbog povećavanja cijena oglasa. Gospodarstvenicima će se, kaže, Vidošević, zbog toga znatno povećati troškovi poslovanja. Možda bismo Vidoševića ozbiljnije doživjeli da on, odnosno HGK, isto tako svojevoljno ne određuje harač, pardon, cijene za članarinu i doprinose koje svi poduzetnici moraju plaćati HGK. Prema mjerilima HGK, u srednje poduzeće ubrza se tako svaki poduzetnik koji zapošljava više od pedeset ljudi te mora plaćati članarinu od 1500 kuna na mjesec. Uostalom, Narodne novine barem poduzetnicima objave oglasa, a što dobiju od HGK?

Iako se činilo da se zagrebački gradonačelnik na neko vrijeme maknuo iz javnosti, svi oni koji su pomislili da će takvo što potrajati, prevarili su se. Milan Bandić, čini se, jednostavno ne može odoljeti zovu zagrebačkih gradilišta pa ih je ovih dana revno obilazio u maniri lokalnog šeria. Zagrepčani su još jednom mogli vidjeti davno uhodanu Bandićevu predstavu u kojoj on poput kakvoga generala više na poslušne vojnice i objašnjava što sve i kako treba napraviti. U svemu tome nije ga omela ni činjenica da je zbog praznjikavog proračuna broj otvorenih bauštela znatno manji nego prije.

Informatički sustavi trebali bi ubrzati poslovanje. Da, ali ne kada je riječ o carini. IT ondje izaziva kaos. Naime, nakon što je Carinska uprava prvog kolovoza uvela novi sustav za elektronički postupak provoza robe bez papira (NCTS) umjesto kraćeg postupka pri carinjenju, na zagrebačkom Jankomiru stvorile su se neviđene gužve, a 600-tinjak vozača kamiona čekalo je da carinici shvate kako funkcionira novi sustav. S pravom su dubrovački hotelijeri i ugostitelji zato zatražili da se primjena NCTS-a odgodi do 1. studenog, pa da carinici mogu polako i bez stresa proučiti novi IT sustav.

Što nepromišljeni ili bolje rečeno bezobrazni urednici ili vlasnici medija mogu napraviti u kratkom vremenu, mogli smo se uvjeriti na dva primjera. Prvi je primitivni napis Ive Ćurkovića u Makarskom primorju o Bosancima pod naslovom ‘Gosti koji su višak’, a drugi je iživljavanje srbijanskog tajkuna Željka Mitrovića na svojoj televiziji TV Pink prema svemu što je hrvatsko. Napisi su gotovo izazvali međudržavne incidente, a štetu napravljenu takvim ponašanjem morali su izglađivati dužnosnici Hrvatske BiH i Srbije. I Ćurković i Mitrović brzo su reterirali. Prvi je rekao da je pogrešno shvaćen, a drugi da mu ne pada napamet nanositi štetu Hrvatskoj! Možemo im samo poručiti da se drugi put drže poslovice: Ispeci pa reci!

Dugo je samozatajno šutio, prepuštajući Vladi i bankarima da isuču najjače oružje i pokušaju jedni druge uvjeriti tko ima jače argumente u borbi protiv divljanja švicarca. Kao i uvijek kad se javi, guverner Željko Rohatinski pokazuje da misli hladnom glavom i onda kada je sve oko njega usijano. No pitanje je hoće li njegovim istupom biti zadovoljni dužnici. Guverner je pokazao da se u načelu slaže s bankarskim prijedlogom balon-kredita, s kojim dužnici ne skaču od sreće. Malo je vjerojatno da imaju razumijevanja i za prijedlog fiksiranja franka na šest kuna jer je razlika u odnosu na vrijeme podizanja kredita, kad je franak vrijedio između 4,5 i 4,7 kuna, i dalje astronomska.

Da engleski humor ne umire ni u najtežim trenucima kada rulja pali i pljačka trgovine po Londonu, pokazuje i izjava u stilu narodne poslovice ‘Svako zlo za neko dobro’. Naime, upitan hoće li zbog nemira zatvarati knjižaru, zaposlenik lanca knjižara Waterstones izjavio je: – Ostajemo otvoreni, ako i ukradu neke knjige, možda će naučiti nešto. Unatoč nepopravljivom optimizmu knjižničara i podatku da je London zbog 16 tisuća policajaca na njegovim ulicama imao mirniju noć s utorka na srijedu, nemiri su izbili i u drugim britanskim gradovima. Nemogućnost smirivanja situacije nagnala je britanskog ministra sporta da ‘zaprijeti’ izjavom da je u pitanje dovedeno održavanje natjecanja engleskih nogometnih klubova – Premierships.