Libor Weiser potekao je s Varaždinske burze. Zaradio je imutak trgujući dionicama za vlastiti račun, a danas je član Uprave Hita vrijednosnica.
U godinama rasta burze dio brokera se obogatio. Većinom su ostali skriveni od javnosti, a dio njih pretvorio se u prave investitore.
Osobine investitora stasalih na hrvatskom tržištu kapitala uključuju kreativnost, visok stupanj fleksibilnosti, sklonost riziku, inovativnost i agresivnost u primjeni postupaka i prihvaćanju novih procesa.
tijekom 20-ak godina razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj stasala su mnoga, danas velika poduzetnička imena koja su profesionalni razvoj vezala uz Varaždinsku ili Zagrebačku burzu. Neki od njih, poput Darka Ostoje, Nenada Bakića ili Josipa Galinca, poznati su javnosti, a neki, poput današnjeg člana Uprave Hita vrijednosnica Libora Weisera, svoju iznimno uspješnu karijeru drže podalje od očiju javnosti. Weiser, Hrvat koji je u Hrvatskoj živio američki san, profesionalnu karijeru počeo je 1999. na Varaždinskom tržištu vrijednosnica i za njegovo se ime nikad nije vezala nijedna afera. Weiser je tržišta kapitala počeo proučavati već u prvom razredu srednje škole koji je pohađao u Češkoj, a svoju prvu transakciju napravio je 1996. kao samostalni investitor. Kao student na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike zanimao se za trgovinu dionicama i počeo ju je proučavati za svoje potrebe. Ubrzo je studentsku uštedevinu ulagao na varaždinskom tržištu kapitala. Shvatio je da su tadašnji uvjeti za investiranje idealni i neponovljivi i zbog toga je odlučio iskoristiti povoljan trend na tržištu kapitala na uštrb fakulteta, koji je završio šest godina poslije.
Njegovi znanci kažu da je meštar fundamentalne analize i da nikada nije kupovao dionice tvrtki a da nije znao sve o tim tvrtkama i da nije poznavao ljude koji ondje rade.
- Libor je pogodio pravo vrijeme za trgovinu te je od malo novca stvorio impresivan imetak, jer su u tadašnje vrijeme, primjerice, udjeli u investicijskim fondovima Zabe ili RBA donosili godišnji prinos veći od 50 posto. Zamišlite koliko je onda donosila dnevna ‘igra’ dionicama – rekao je njegov znanac. Ubrzo njegov talent prepoznaje Varaždinska burza te ga 1999. zapošljavaju. Weiser postaje jednim od ključnih ljudi te burze. Na mjestu voditelja za uvrštenja radi na projektu uvrštenja javnih dioničkih društava (JDD) na burzi i u tome pretječu Zagrebačku burzu. Nakon završetka projekta Weiser napušta Varaždinsku burzu te se odlučuje odmarati, putovati i završiti fakultet.
Za Lider je nerado pristao govoriti o osobnim investicijama i osobnom životu jer voli odvajati profesionalnu karijeru od privatne.
- Nakon što sam dosegnuo zacrtane profesionalne i osobne ciljeve neko vrijeme nisam radio ništa, no shvatio sam da više uživam u samom putovanju do cilja nego u plodovima svoga rada – kratko je rekao Weiser. U to vrijeme, 2005., susreo je prijatelja iz Podravske banke koja je unaprijedila svoju ponudu. Podravska banka je 2006. Weiseru dala fer ponudu da postane direktorom njihova sektora za investicijsko bankarstvo. Tako Weiser završava svoj odmor. Nakon tri godine rada u Podravskoj banci njegov talent prepoznaje Ivan Tadin, vlasnik jedne od najvećih brokerskih kuća Hita vrijednosnica, i poziva ga dođe na mjesto člana Uprave kako bi primijenio i prilagodio MiFID, direktive Europske unije, za potrebe njihove kuće.
Podatke o tome je li Weiser među deset najvećih dioničara neke domaće kompanije nije bilo moguće naći, a sam Weiser nije želio otkriti u koja društva investira.
-
Nakon što sam ulagao na hrvatskom tržištu okrenuo sam se regionalnom, a zatim i svjetskom tržištu kapitala. Posljednjih nekoliko godina više investiram u druge klase imovine kako bih disperzirao rizik – objasnio je Weiser. Jedan od sudionika domaćeg tržišta kapitala jest šef i kolega Libora Weisera Ivan Tadin, vlasnik Hita vrijednosnica. Jedan od poznavatelja povijesti domaćeg tržišta kapitala tvrdi da je Ivan Tadin u počecima razvoja tržišta kapitala, pa tako i burzi koje su se na kraju spojile, bio jedan od najperspektivnijih mladih brokera.
-
Pametan je i uporan i sve je stekao vlastitim radom. U počecima je bio poznat kao ‘specijalizirani’ broker jer je puno trgovao dionicama Ericsson Nikole Tesle, a svi drugi su svaštarili – objašnjava Liderov sugovornik.
Ivan Tadin karijeru počinje iz poznate konzultantske tvrtke Hite koja je bila u vlasništvu njegova oca Hrvoja Tadina, a bavila se izdavaštvom i edukacijom. Da se Hrvoje Tadin brzo snašao u novim okolnostima na domaćem tržištu kapitala ulazi i Miroslav Jeličić-Purko. Nedavno je s Kristijanom Floričićem otkupio pakete dionica nekoliko većih dioničara Infosistema, tvrtke za izgradnju i održavanje informatičkih sustava koja je u 2010. godini ostvarila 53 milijuna kuna prihoda. U javnosti je govorio o iskoraku fonda Aureus investa, u kojemu je suvlasnik, na američko tržište u 2008., a tadašnji je uspjeh pripisivao algoritamskim sustavima ulaganja. SKDD-ovi podaci pokazuju da se među deset najvećih vlasnika našao u četiri tvrtke – Infosistem, Chromosu, Auto Hrvatskoj i Ekonomsko-tehničkom zavodu iz Osijeka. Drži i 19,37 posto udjela u zatvorenom investicijskom fondu Jadran kapitalu.
Jedan od važnih aktera domaćeg tržišta kapitala koji je odbio bilo kakav razgovor o svojoj karijeri jest Mensur Jašarević, poznat po preuzimanju pa likvidaciji tvrtke Lipa Mill zajedno s Nenadom Bakićem, Brunom Krstanovićem i Ivom Ćurić. Nakon preuzimanja i obećanih ulaganja u proizvodnju od 20 milijuna kuna nad tvrtkom je u srpnju ove godine pokrenuta likvidacija. Jašarević je karijeru započeo kao informatički inženjer te je radio na brojnim konzultantskim projektima u industriji i financijskom sektoru. U Beču je potkraj 90-ih radio za tamošnji Ernst&Young te osniva ured te tvrtke u Zagrebu. Bio je član Uprave za financije u Samoborki i Elki. Godine 2002. ime novan je članom Finagrine Uprave za operativno poslovanje. Članom Uprave Atlantic Tradea za financije i logistiku postaje 2004. godine, a nedavno je postao članom Nadzornog odbora Vaba banke. Prema podacima SKDD-a Jašarević je, osim u Lipa Millu gdje ima 22,54 posto udjela, među deset najvećih suvlasnika i u tvrtki Donje Svetice nekretnine gdje je vlasnik 24,31 posto udjela.
U kategoriju najvećih investitora na domaćem tržištu kapitala ulazi i Miroslav Jeličić-Purko. Nedavno je s Kristijanom Floričićem otkupio pakete dionica nekoliko većih dioničara Infosistema, tvrtke za izgradnju i održavanje informatičkih sustava koja je u 2010. godini ostvarila 53 milijuna kuna prihoda. U javnosti je govorio o iskoraku fonda Aureus investa, u kojemu je suvlasnik, na američko tržište u 2008., a tadašnji je uspjeh pripisivao algoritamskim sustavima ulaganja. SKDD-ovi podaci pokazuju da se među deset najvećih vlasnika našao u četiri tvrtke – Infosistem, Chromosu, Auto Hrvatskoj i Ekonomsko-tehničkom zavodu iz Osijeka. Drži i 19,37 posto udjela u zatvorenom investicijskom fondu Jadran kapitalu.
Pokazuje i to što je u to vrijeme držao poznatu i priznato Hita akademiju za obrazovanje brokera i investicijskih savjetnika, iz koje je izrastao i Ivan Tadin. Danas je vlasnik Hita vrijednosnica, najveće brokerske kuće koja je od ICF-a i Auctora preuzela retail poslovanje. Također, sa svojom brokerskom kućom jedan je od najvećih pojedinačnih vlasnika Zagrebačke burze te član njezina Nadzornog odbora.
Jedan od aktera domaćeg tržišta kapitala čije se ime također veže uz ICF jest Darko Ostoja, koji je bio predvodnik u mnogim stvarima koje su se događale u razvoju domaćeg tržišta kapitala. Prije aktivne uloge Darko Ostoja bio je uspješan poslovni čovjek, a 1995. postaje članom Uprave i suvlasnikom ICF-a, društva za poslovanje s vrijednosnim papirima. Jedan od najpoznatijih poslova u kojima je Ostoja sudjelovao bilo je preuzimanje Elana. S još nekim sudionicima prvi se dosjetio pretvaranja potraživanja PBZ-a i Medimurske banke od Elana u vlasničke udjele u toj slovenskoj kompaniji. Prema riječima njegovih suvremenika bio je to jedan od najbolje provedenih poslova jer su dužnici namireni, a Elan je bio saniran. Osim toga Ostoja je bio i pionir kuponske privatizacije jer je njegov Dom fond, poslije SN holding, u kuponskoj privatizaciji prikupio najviše kupona i osvojio najviše poduzeća u tom procesu.
Među najpoznatijim ličnostima koje su stasale na domaćim burzama svakako je Josip Galinec. Aktivno je sudjelovao u razvoju hrvatskog tržišta kapitala, a njegovo dosadašnje profesionalno iskustvo obuhvaća širok spektar uspješno završenih projekata u području korporativnih financija i investicijskog bankarstva. Tijekom tri godine rada na Sveučilištu polaže državni ispit za brokera, a nekoliko godina poslije i za investicijskog savjetnika. Svoj profesionalni put počeo je u financijama, u brokerskoj kući Dalmatinske banke 1998., a zatim prelazi u Zagrebačku banku gdje je vodio brokerske poslove. Od 2000. do 2001. bio je direktor ZB Brokera, u to vrijeme uvjerljivo najbolje brokerske kuće u Hrvatskoj. Sredinom 2002. godine osniva TO ONE za poslovno i financijsko savjetovanje, tvrtku kojoj je direktor i danas, te otvara i sestrinsku tvrtku TO ONE Brokeri. U njegove najveće poslovne poteze ubraja se preuzimanje Industrogradnje, zbog koje je od 2008. u središtu pozornosti jer je navodno upravo ta tvrtka razlog zbog kojeg su ga brutalno pretukli u središtu Zagreba.
Ako je Libor Weiser prozvan meštom fundamentalne analize, onda je Nenad Bakić meštar tehničke analize. Na tržište kapitala ušao je najprije kao analitičar jer je po zanimanju matematičar. Godine 1996. osniva svoju tvrtku specijaliziranu za istraživanje financijskog tržišta. Od 1997. do 2001. u financijskoj je industriji, od investicijskog bankarstva do rada na umirovljeničkom fondu. Njegov pravi poslovni uspjeh dolazi osnivanjem nekoliko tvrtki, poput hrvatske konzalting tvrtke Selectio, Tau on-line, odnosno vodećeg portala MojPosao. Među ostalim tvrtkama, prodao je Tau on-line i Kreativne poduhvate 2007. i 2008. britanskoj grupi DMGT, kao najveću internetsku transakciju u regiji. Poput pravog financijskog znalca vodi se načelom da ‘nikada ne drži sva jaja u istoj košari’, stoga su i njegove dionice disperzirane u relativno velikom broju tvrtki. Prema podacima Središnjega klirinskog depozitarnog društva (SKDD) Bakić je u kategoriji deset najvećih suvlasnika u 15 tvrtki. Najveće udjele drži u Varteksu, Đuro Đaković Holdingu i AD Plastiku.
