KRIZA NA POMOLU Samo četiri godine od početka prethodne nova globalna recesija kuca na vrata

Dužnička kriza u eurozoni i SAD-u uplašila je ulagače na svjetskim tržištima koja bilježe strmoglav pad kakav nije zabilježen od financijske krize 2008. Točno četiri godine nakon što su u kolovozu 2007. uzmaknuli pred recesijom ponovno ih muči sličan predosjećaj. Prije tri tjedna investitori su se činili zabrinutima zbog nemogućnosti postizanja dogovora o povećanju gornje granice duga u Washingtonu. Čim je dogovor postignut, usmjerili su se na stanje u gospodarstvima SAD-a i EU te se sveopća rasprodaja na svjetskim tržištima još više ubrzala.

To što je rejting-agencija Standard&Poor’s smanjila kreditni rejting SAD-a, a Europska središnja banka počela kupovati talijanske i španjolske obveznice, samo je dodalo ulje na vatru i natjeralo nervozne investitore da se okrenu k zlatu i obveznicama koje nose sve manje prinos. Procjene analitičara kako će mjere štednje u SAD-u i EU radi smanjenja razine zaduženosti ugroziti klimav ekonomski oporavak svjetskoga gospodarstva gurnule su tržišta u ponor i približile nas realnosti nove globalne recesije.

U strahu od širenja dužničke krize i izbijanja nove recesije ulagači diljem svijeta ovaj su tjedan rasprodavali dionice i tražili sigurnija utočišta za svoj novac. Među ulagačima, još traumatiziranim zađnjom globalnom financijskom krizom, vjerojatno će i idućih nekoliko tjedana vladati nesigurnost i psihoza.

Jasno je u kakvoj je svijet nevolji kad od talijanskog premijera Silvija Berlusconija očekuje da smiri svjetska financijska tržišta. Govoreći pred talijanskim parlamentom, Berlusconi je pokušao ukloniti strahove da će Italija postati nova Grčka najavivši rezanje državne potrošnje i uravnoteženje proračuna do 2013. Europska unija već je pružila financijsku pomoć Irskoj i Grčkoj, no pomoć Italiji i Španjolskoj mogla bi se pokazati mnogo većim izazovom za nju. EU je razmatrala izdavanje zajedničkih euroobveznica s nižom stopom zaduživanja za slabije zemlje, što bi povećalo cijenu zaduživanja za jače, posebno za Njemačku, zbog čega je ona odbila taj mehanizam.

• Najbolji način za izbjegavanje dužničke krize koja prijeti širenjem na Italiju i Španjolsku jest provedba mjera već dogovorenih mjera umjesto potrage za novim mehanizmima – izjavio je finski premijer Jyrki Katainen za Bloomberg, misleći pritom na European Financial Stability Facility, odnosno fond za pomoć članicama koje su pod pritiskom zbog dužničke krize.

Iako mnogi analitičari smatraju da 440 milijardi eura u tom fondu neće biti dovoljno ako se dužnička kriza proširi na Italiju i Španjolsku, europski političari smatraju da trećem i četvrtom gospodarstvu EU ne prijeti ozbiljnija dužnička kriza.

• Rasprodaja na financijskim tržištima tipična je panika u kolovozu, u kojem su mnogi ulagači na odmoru, a tanka tržišta znače da jednostrane trgovine mogu izazvati kretanja tržišta. Turbulencije na tržištima nepotrebno su velike – ustvrdio je Katainen, dodavši kako bi investitori trebali pružiti povjerenje Italiji zbog ubrzanja mjera štednje i usredotočenja na strukturne promjene koje je Berlusconi najavio.

Dužnička kriza u eurozoni ne bi izazvala toliku paniku na svjetskim burzama da ona ne nagovještala nešto mnogo gore. U kombinaciji sa slabim rezultatima najvećega svjetskoga gospodarstva izazvala je oštire padove burzovnih indeksa, npr. potonuće Dow Jonesa od 5,55 posto i Daxovo od 5,02 posto, što upozorava na to da bi na pomolu mogla biti nova recesija. Nakon nekih razočaravajućih rezultata prvoga svjetskoga gospodarstva kao što su rast potrošnje i proizvodnje, BDP i nezaposlenost ekonomisti upozoravaju na to da bi SAD mogao kliznuti u novu recesiju.

Potrošnja je zabilježila usporen rast, nezaposlenost ostaje visoka jer iako su se neke kompanije vratile na put profitabilnosti, jednostavno ne zapošljavaju, a tržište nekretnina nije se oporavilo. Oporavci od dubokih recesija kakva je bila zadnja u prošlosti bili su brzi i energični, ali nakon ove raslo se sporo i mukotrpno, tako da ni nakon tri godine svjetsko gospodarstvo nije dosegnulo razine prije krize, a već je, prema predviđanju mnogih analitičara, pred nama nova recesija.

Martin Fieldstein i Larry Summers, dva vodeća ekonomista iz suprotnih političkih tabora u SAD-u, prošli tjedan dali su izjave koje nagovještavaju veliku prijetnju nove recesije u SAD-u. Fieldstein, visoki ekonomski savjetnik predsjednika Ronalda Reagana i Georgea W. Busha te jedan od prvih ljudi koji je najavio posljednju financijsku krizu, rekao je za Bloomberg da je SAD suočen s položajima izgledima za ulazak u novu recesiju. Summers je u članku za Reuters rekao da je gospodarstvo SAD-a već u ‘minimalnoj brzini’.

Posljednja dva tjedna na svjetskim financijskim tržištima podjednako su brutalna kao ona nakon kolapsa Lehman Brothersa 2008. No gospodarstva EU i SAD-a danas nisu toliko otporna na šokove kao onda, zato će paketi poticaja središnjih banaka teško moći samostalno prekinuti novu recesiju. Ključni je problem u borbi s novom recesijom mnogo manji arsenal dostupnih mjera zbog izvanrednih mjera primijenjenih u borbi s prošlom recesijom kako bismo se suočili s idućim – rekao je u intervjuu za CNBC poznati ekonomski stručnjak Jim Rogers, dodavši kako recesija od ‘početka vremena’ izbija svakih četiri do šest godina. On smatra da iduća slijedi u 2012.

Nimalo obećavajući nisu ni signali KBW-a, bankovnog indeksa za SAD i Europu, koji pokazuju smanjenje vrijednosti najvećih banaka u posljednjih šest mjeseci. Primjerice, prema Bloombergu, američka Bank of America u tom je razdoblju zabilježila pad vrijednosti od 55,4 posto, francuski Société Générale pa je 45,4 posto, talijanska Intesa Sanpaolo 42,2%, a Unicredit iz Italija 38,7%. Ovi događaji pokazuju još jedanput krizu financijskog sustava koji ne funkcionira. Ako čelnici država nisu naučili tu lekciju prije tri godine, možda će uskoro dobiti priliku da ponove gradivo. Financijski ministri Grupe 7 morat će surađivati kako bi popravili financijski sustav i izbjegli nove padove, ali naznake takve suradnje ne mogu se uočiti.