SOKOVI

Jamnica je tržišni lider u kategoriji voćnih sokova, negaziranih napitaka, ledenih čajeva te gaziranih i negaziranih voda, a među gaziranim namicima na drugome je mjestu iza premoćne Coca-Cole. Vindija u svim kategorijama drži treću poziciju.

Ako se prvi radler u Hrvatskoj pojavio u siječnju ove godine a sljedeći u ožujku, nakon čega je slijedio plasman piva s okusima ostalih pivarskih igrača na našem tržištu i unatoč tome što je sjajni prijam te kategorije pića kod kupaca iznenađio i optimiste, prerano je tvrditi da su tim poezom pivari ugrozili poziciju proizvođača voćnih sokova. Hladni su sokovi ipak većini najdraže ljetno osvježenje.

Pa, kakvo je zapravo stanje? Očigledno dovoljno dobro i doista uhodano jer su čelnici većine proizvođača sokova na godišnjem odmoru, pa nismo uspjeli dobiti njihova zapažanja i podatke, iako upravo u ljetnim mjesecima postižu najveću prodaju. Stoga nam je najrelevantnije podatke dostavila agencija Nielsen za istraživanje tržišta i javnog mnijenja, a koja je pratila kategorije bezalkoholnih pića u maloprodaji Hrvatske, dakle, bez prometa u ugostiteljstvu, cash&carryju i kod diskontera.

Prema Nielsenovim podacima od lipnja 2010. do svibnja 2011. godine prodane su dvije milijarde litara bezalkoholnih pića u vrijednosti od 14,1 milijardu kuna. Istina riječ je o 2,5 posto manjem volumenu ili 3,2 posto manjoj vrijednosti prodaje u odnosu na razdoblje od lipnja 2009. do svibnja 2010. godine, ali ljetna sezona, dakle prodaja u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu, ove će godine popraviti rezultate, posebice ima li se na umu veći broj turista nego lani.

U kategoriji bezalkoholnih pića snažno, s čak 49,9 posto udjela u prodaji, prednjače gazirani sokovi. Prema Nielsenu, na prvom je mjestu kompanija Coca-Cola, kojoj je u Hrvatskoj na čelu Ramon Weidinger, s brendovima poput Coca-Cola, Coca-Cola Zero, Fantoma, Schweppesa i Spritea, a odmah za njom slijedi domaći proizvođač Jamnica. Pod upravljačkom palicom Ivica Sertića Jamnica je drugo mjesto u kategoriji gaziranih napitaka za uzela sa svojim gaziranim vodama i Sky napitcima s okusom cole, naranče i limuna. Na toj ljestvici slijdi je Vindija, koju vodi Dragutin Drk, s brendovima Fis i Vindi, Atlanticova akvizicija Droge Kolinske s brendom Cocktom.

Slijede privatne marke te Pepsi-Cola Company sa 7Upom i Pepsijem. Zanimljivo u toj kategoriji najprodavanija su pakiranja iznad 1,5 litara. Među negaziranim voćnim sokovima, koji u prodaji zauzimaju 38,7 posto, prednjači domaći proizvođač odnosno ponovno Jamnica s brendovima Juicy i To, slijedi ih Vindija s brendovima Fis, Gi Control i Vindi, potom privatne marke, Coca-Cola s Cappyjem te Fructal s istoimenim brendom i s Frucom. U toj su kategoriji najzastupljeniji volumeni ambalaže od 0,5 do jedne litre. U kategoriji ledenih čajeva ponovno je lider Jamnica, slijede Coca-Cola, Podravka te Vindija, a najtraženiji su volumeni od 0,5 i od jedne do 1,5 litara.

Iz marketinškog ugla gledano, odnosno koliko se reklamnih spotova na televiziji ili u tiskovinama može primijetiti, na prvi se pogled ne bi mogla uočiti gotovo lidera pozicija Jamnica, jer najčešće gledamo reklame za njezin asortiman voda. To da je Coca-Cola najjači igrač, već bi i laici mogli zaključiti prema raskoši produkcije uvijek atraktivnih reklama i njihovoj zastupljenosti.

Ni Jamnica, pa ni Vindija, čiji je spot s balonima zbog atraktivnosti i estetike čak postavljen na YouTube, ne mogu ju prestići, ali na našem je tržištu i bez tako snažnih akcija uspijevaju dostojno pratiti. Zanimljivo je da svi vodeći igrači na tržištu sokova imaju vrlo razvijene, interaktivne i atraktivne web-stranice, pa i stranice na društvenim mrežama putem kojih su u stalnom kontaktu s korisnicima.

Jamnica je tržišni lider u kategoriji voćnih sokova, negaziranih napitaka, ledenih čajeva kao i gaziranih i negaziranih voda, dok je s gaziranim napitcima na drugome mjestu, točno procjenjuje Nenad Gorjanović, brend-menadžer Jamnica, dodajući kako u prvih šest mjeseci ove godine tržište bezalkoholnih napitaka raste za dva posto.

Većina prodaje u trgovinama – U kategoriji voćnih sokova lider smo s brendovima Juicy i To s tržišnim udjelom od 35 posto. U kategoriji negaziranih napitaka lideri smo s brendom Juicy Fruits s udjelom od 43 posto, a u kategoriji ledenih čajeva prednjačimo s brendom Jamnica ledeni čaj s udjelom od 35 posto, dok naš brend Sky na tržištu gaziranih sokova ima udjel od 12 posto – kaže Gorjanović, dodajući da je Jamnica prihod od prodaje na našem tržištu u 2009. godini bio 821,7 milijuna kuna, a u 2010. godini 888,9 milijuna kuna.

Njihov rast prodaje u prvoj polovini godine iznosi 7,5 posto na domaćem tržištu i šest na inozemnim, a slični trend očekuju i do kraja godine. Doduše jedna je od velikih prednosti Jamnica snažno razvijena distributivna mreža koja se oslanja na sve kanales korporacije Agrokor. A svi ti prihodi bezalkoholnih pića ponajviše su, čak 80 posto, ostvareni u maloprodajnim kanalima, dok na ugostiteljstvo, cash&carry te diskonte otpada 20 posto.

Vindija, koja je dakle ukupno gledajući treća na ljestvici vodećih igrača na tržištu bezalkoholnih pića (iza Coca-Cola i Jamnica), postala je prepoznatljiva sa svojim kampanjama, no sigurno je da bez kvalitete proizvoda ne bi bilo uspjeha.

• Svojim asortimanom sokova i pića Vindija pokriva više od 7000 dostavnih mjesta u Hrvatskoj (prilagođeni asortiman, pakiranje i cijene prema lokalnim specifičnostima). Osim hrvatskog tržišta pokrivamo i tržište regije – BIH, Sloveniju, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. Vindija je na tržištu voćnih sokova i osjećajućih pića prisutna s nekoliko robnih marki: Vindi, Vindi Vital, Vindi Bio Vital, Vindi ISO SPORT, GI Control i Fis – kaže Anica Pošnjar, komercijalna direktorica Vindije, dodajući da najveći udjel u segmentu drže Vindi voćni sokovi. Ipak, ta se tvrtka posebice usmjerila na razvoj segmenta funkcionalnih sokova.

Očekivanje rasta U svakom slučaju bit će zanimljivo vidjeti kraj sezone i rezultate vodećih punioničara i proizvođača sokova. Naime, bez obzira na osjećajuću, a nerijetko i povoljna svojstva za zdravlje, sokovi svakako nisu prijeko potrebna kupnja, što je prije dvije godine jasno osjetila cijela industrija. Njihov je rast (a svi ga očekuju) djelomični pokazatelj boljeg raspoloženja i većeg financijskog optimizma potrošača.