Cijena zemljišta zamrznula investiciju za skladištenje 100 milijardi eura. Projekt gradnje hrvatskog Fort Knoxa zaustavljen je nakon objave natječaja za kupnju zemljišta. Lokacijski je najbolja bila ponuda za državno zemljište u Velikoj Gorici, ali tražena je cijena bila toliko vrtoglava da je HNB odlučio zamrznuti početak gradnje novog trezora koji bi trebao biti i glavni regionalni centar za distribuciju eura.
Od pompoznih najava dosad ionako nismo vidjeli ni investicije ni investitore. No nesuđeni se trezor nije ni mogao naći na prestižnoj listi iz jednostavnog razloga – od njegove se gradnje privremeno odustalo. Ne zbog manjka novca, nego zbog pohlepe!
Baš nekako u vrijeme kad je bivši premijer Sanader napokon javno priznao da smo ‘u banani’, HNB je (u siječnju 2009.) raspisao javni natječaj za kupnju zemljišta. Zahtjevi su bili precizno pobrojeni, od veličine parcele do udaljenosti od središta Zagreba. Natječaj je, ističe guverner Željko Rohatinski, bio potpuno transparentan.
-
Nije bilo ničega ispod stola – kategoričan je. Na njega je pristiglo otprilike 25 ponuda, odrađeno je čak i nekoliko rundi razgovora. No već u početku bilo je jasno da stvari ne idu dobrim smjerom. Čim su ponuđači vidjeli tko je kupac, cijena zemljišta počela je skakati u nebo unatoč tome što su obilježja većine ponuđenih parcela bila mnogo ispod zadanih kriterija. Jedna se od pristiglih ponuda odnosila na zemljište u Velikoj Gorici. Lokacija je bila idealna zbog blizine glavnih prometnih, pruge i zrakoplovne luke, a povrh toga zemljište je – državno.
-
Cijena koju su tražili za to zemljište bila je više struko iznad najviše cijene koju je ponudio privatni ponuđač! Jasno nam je da je cijena uključivala infrastrukturu, atraktivan položaj i slično, ali na nekoliko puta višu cijenu od realne nismo pristali. Bavili smo se i mišlju da mijenjamo nekretnine, dakle da ne bude novčane transakcije, no na kraju smo prije otprilike godinu dana zamrznuli cijeli projekt u koji smo uložili mnogo vremena – priča Rohatinski.
U HNB-ovu Uredu za odnose s javnošću dodaju da je projekt gradnje objekta za poslovanje s gotovim novcem, dakle trezora, pokrenut ‘u svrhu stvaranja prikladnije infrastrukture koja bi omogućila bolje obavljanje zakonski utvrđenih zadaća Hrvatske narodne banke u organizaciji i provedbi opskrbe gotovim novcem na teritoriju Republike Hrvatske, uz primjenu najsuvremenijih tehnoloških i sigurnosnih standarda’. Kažu kako je prikupljen određeni broj ponuda za zemljište, no nakon detaljne analize tih ponuda sredinom 2010. donesena je odluka da nijedna dostavljena ponuda ne odgovara potpuno svim zahtjevima HNB-a (funkcionalni, lokacijski, imovinsko-pravni i cjenovni zahtjevi) te da se sve ponude stoga odbijaju, a projekt do daljnjega obustavlja.
- U Planu poslovanja HNB-a za 2011. nisu predviđena sredstva za provedbu tog projekta – kažu.
Država ‘cijedi’ i minira državnu instituciju? Ništa nelogično, pogotovo ako znamo da je u to vrijeme ministar financija i vladar ‘u sjeni’ Velike Gorice bio Ivan Šuker. Uotoliko bi mogla biti istinita šaputanja da je projekt stao zbog ‘nerazumijevanja’ na relaciji HNB – Ministarstvo financija. Naime, HNB je nositelj cijelog projekta i investitor, no kako je to trebao biti (jednog dana valjda i hoće) centar za distribuciju gotovine, posao je uključivao i Ministarstvo financija i Finu. Doduše, možda ni vrijeme objave natječaja (u jeku krize) nije bilo najbolje pogodeno. Mnogi su tada guverneru, inače skloni njegovoj politici i znanju, dijelili packe da istodobno dok proziva fiskalnu vlast da izglasuje pro-
