Home / Komentari i stavovi / Timska dinamika

Timska dinamika

Učinkovitost tima može se povećati mudrim odabirom članova. Pamatni timovi imaju minimalan broj članova potreban za posao koji obavljaju. Ti ljudi vladaju primjerenim vještinama, nisu preslični, ali ni toliko različiti da bi imali problema u komunikaciji. Uz to, u timu moraju biti ravnomjerno zastupljena oba spola.

Kako povećati učinkovitost timova? Istraživanja pokazuju da se u svakoj grupi može primijeniti nekoliko jednostavnih koraka za povećanje učinkovitosti. Prvi korak je govoriti uglas, odnosno dopustiti svakom članu da neometano iznese svoje mišljenje. Zvuči banalno, ali pokazalo se da muškarci na položaju moći više govore i prekidaju druge. Dakle, ako vođa tima ne stvori ozračje u kojem svi osjećaju da smiju podijeliti svoje mišljenje i ideje, dominantna nekolicina monopolizirat će razgovor i tako ugroziti učinkovitost rada. Naravno, okružje koje dopušta svima da kažu što misle ima granice.

Drugi važan, ali često zanemaren, činitelj jest sastav grupe, odnosno omjer zastupljenosti muškaraca i žena. Žene se koriste, barem do neke mjere, različitim stilovima komunikacije i rada, često više socijalnim. S više žena u timu kolektivni IQ raste – ne nužno jer su pametnije, iako neke jesu, nego zbog različitih procesa koje pokreću i njeguju. Naime, treći, možda najvažniji, element uspjeha jest socijalna osjetljivost grupe koja također ovisi o broju žena u timu jer je one više primjenjuju. Jednostavno, socijalna osjetljivost sposobnost je dekodiranja neverbalnih znakova i ‘čitanja’ emocija drugih – objašnjava Karsten Jonsen, istraživačica iz poznate švicarske poslovne škole IMD-a.

To ne znači da omjer zastupljenosti muškaraca i žena u timu ne mora biti 50 prema 50 jer već 20-ak posto manjinske grupe mijenja socijalnu dinamiku u njoj. Dakle, u desetero članom timu već dvije žene mogu znatno posviti timsku inteligenciju.

Aktivna briga o napretku tima također veoma utječe na njegove rezultate. Kao što je pokazao rad ‘Teorija team coachinga’ koji su napisali profesor J. Richard Hackman s Harvarda i profesorica Ruth Wageman s Dartmoutha, djelotvornost intervencija ovisi znatno i o tome kad se provode u timskom radu.

Oni koji misle da rad stalnih timova nema početak, sredinu i završetak trebali bi svakako još razmisliti o tome. Naime, osjećaj za vrijeme duboko je usadan u ljudsko iskustvo, čovjek osjeća nagon da ga organizira iako to možda nije potrebno. Možda su najbolji primjer za to kvartali na koje sve tvrtke dijele poslovanje iako ga u stvarnosti više određuju godišnja doba ili kratka razdoblja od nekoliko tjedana.

U svakom slučaju, djelotvornost i inteligencija timova može se znatno povećati u tri navrata: na početku rada, u sredini i prije završetka. Koliko intervencija na početku, odnosno dobar početni trenutak, može promijeniti stvari, pokazuje zanimljivo istraživanje iz 1993. Proučavalo se ponašanje kapetana zrakoplova u nekoliko prvih minuta formiranja tima na letu i rezultat njihova ponašanja. Budući da su letovi veoma strukturirani, kad posada uđe u avion, svaki član tima zna svoje zaduženje, kamo avion leti, što se mora provjeriti…

Nova posada može letjeti i ne trošiti vrijeme na organizaciju, što se događa ako je kapetan ne informira prije uzljetanja. Ipak, istraživanje je pokazalo da su posade s kapetanima koji su izdvojili vrijeme za brinući o članima tima imali mnogo bolje rezultate od onih koji ga nisu održali. Najbolje rezultate postigli su kapetani koji su proučili put s posadom, komentirali ga i uključili je u raspravu… Ukratko, oni koji su skupinu individualaca pretvorili u tim.

Drugi prostor za intervenciju u sredini je rada tima, kad članovi već imaju iskustvo sa zadatkom. Tada mnogo timova strahuje zbog omjera između obavljenih posla i preostalog vremena. To je izvrstan trenutak za raspravu o strategiji jer su problemi već prilično jasni pa menadžer timu može pomoći u nalaženju načina da ih riješi.

Iako se možda čini nepotrebnim, intervencija na kraju timskog zadatka također je vrlo korisna. Timovi u pravilu neće sami nakon izvršenja zadatka uzeti vremena za analiziranje rezultata i onoga što su naučili u radu. Ako je zadatak bio uspješan, najčešće slave; ako je bio neuspješan, nastojat će racionizirati svoj neuspjeh i okriviti drugoga, a ne analizirati što su iz njega mogli naučiti.

Dakle, na početku, kad se timovi formiraju, dobro je motivirati ih, u sredini rada savjetovati ih o strategiji, a na kraju ih potaknuti da razmisle o poukama koje su iz toga mogli izvući.

Inteligentni se timovi stvaraju. Vođe ne preuzimaju sav posao i odgovornost jer u tom se slučaju tim neće razviti u grupu s najboljim performansama. Pametni timovi imaju minimalan broj članova s obzirom na posao koji moraju obaviti. Uključuju članove koji vladaju primjerenim vještinama, i to one koji čine dobar miks: ljudi koji nisu preslični, a ni toliko različiti da bi imali problema u komunikaciji. U grupi su, uz to, ravnomjerno zastupljena oba spola.