Agorin student zna raditi odmah nakon što se zaposli

U Hrvatskoj smo vjerojatno najbliži modelu radnointenzivnog stručnog studija, što znači da su u našim programima tijesno isprepleteni teorija i struka, obrazovanje i rad. Drugim riječima, to znači da Agorin student zna raditi odmah nakon što se zaposli. Ne trebaju mu mjeseci uhodavanja da bi naučio kako se teorija primjenjuje u praksi. To i jest smisao stručnih studija. Rezultat je takva obrazovanja prepoznatljivost Agorinih studenata na tržištu rada i njihovo redovito pobjeđivanje na natjecajima za posao. Da bismo studente odmah priviknuli na rad i realni sektor, dobivaju i A-karticu kojom se registrira vrijeme njihova dolaska i odlaska na nastavu. Diplomski studij, kojim se stječe titula magistra struke, temelji se također na čvrstoj vezi između realnog sektora i obrazovanja. Svaki polaznik mora tri dana u tjednu provesti radeći na poslovima koje specijalizira.

Istina. Redovite studente honoriramo tako da ne moraju polagati ispite jer dovoljno evaluacijskih bodova mogu prikupiti na kolokvijima, projektima i vježbama te pišući seminarske radove. Neredovite ‘kažnjavamo’ tako da im ne priznajemo bodove koje su prikupili na nastavi, nego sve moraju ‘osvojiti’ na ispitima. Naime, kampanjci moraju snositi i posljedice da bi još za studija shvatili da zaušavanjem neće daleko stići u karijeri.

Naši su profesori studentima dostupni doslovce 24 sata na dan preko računala. Naime, Agora je prva škola u Hrvatskoj koja radi prema Appleovu modelu učenja ‘One student – one MacBook’, primjenjujući sustav e-učenja na Moodleu. Naravno, nije zanemaren ni osobni kontakt. Nema starog modela odnosa između profesora i studenata. Mi smo, zapravo, jedan tim – zajedno radimo, stvaramo i učimo.

Žalosno je što država ne podupire privatne škole koje postižu odlične rezultate poput Agore. Kod nas unatoč visokim kriterijima više od 80 posto studenata završi studij u rekordnom roku, a prosjek je studiranja na državnim fakultetima i dalje od pet do sedam godina. K tomu država za studente državnih fakulteta plaća enormne svote. Student ekonomije državu stoji 43 tisuće kuna na godinu, a student medicine i do 300 tisuća! No većina se maturanata ipak odlučuje na besplatno studiranje unatoč upitnom roku završavanja studija na državnim fakultetima. U Norveškoj, primjerice, privatne škole koje imaju dobre rezultate država sufinancira s čak 50 posto. Ipak, unatoč nedostatku financijske potpore uspjeli smo poslovati i održati visoku kvalitetu svih ovih godina bez ikakvih repova i skandalova.