BROKERI

Dugotrajno razdoblje ‘tržišta medvjeda’, odnosno prevladavajuće negativne faze na tržištu kapitala, poročilo je odnose snage medu brokerskim kućama. Posljednje zatvaranje sisačkog Complete Linea u lipnju podsetilo je na podatak da je, što gašenjem što spajanjem, s domaći scene pružatelja brokerskih usluga od 2009. nestala njih čak polovina, dok se od preživjelih većina žestoko bori za opstanak. Prema podacima Zagrebačke burze (ZSE) u prvom polugodištu 2011. na domaćem tržištu kapitala djelovala su 33 brokerska društva, bilo samostalna ili povezana s bankama. O stanju na brokerskoj sceni dovoljno govori podatak da je posljednjih pet kuća na ljestvici ostvarilo u tom razdoblju promet manji od 15 milijuna kuna. Podaci ZSE-a pokazuju i da prvih deset brokerskih kuća (prema prometu u prvoj polovini godine) drži udjel od 80,8 posto tržišta s ostvarenim ukupnim prometom od 4,98 milijardi kuna. U relevantnijoj kategoriji, a to je promet dionicama, deset prvorangiranih u istom razdoblju ostvarilo je 4,64 milijarde kuna, što je 79,7 posto od ukupnog prometa dionicama.

Dobro poslovanje brokera ometa mnogo činitelja, a najizrazitiji je niska razina prometa i veliki, rastući troškovi poslovanja kao i stalno smanjivanje provizije na iznos obavljenih transakcije. Burzovni komentator Roman Rinkovec kaže da je dovoljno usporediti dnevne promete iz 2007., koji su se penjali i do 80 milijuna kuna, da bi danas stagnirali na deset do 20 milijuna kuna, pa čak i niže. U borbi za klijente brokeraji su se borili i s teškim naoružanjem pa su smanjivali provizije koje su pale gotovo ispod razine isplati-vosti poslovanja. Naime, one danas iznose 0,5 posto od iznosa transakcije, dok su u dobra vremena uobičajene provizije bile jedan do 1,5 posto. U međuvremenu su nastali i neki novi troškovi poput Fonda za zaštitu ulagatelja u koji je svaka brokerska kuća morala uplatiti inicijalni ulog od 35 tisuća kuna te brokeraji moraju uplaćivati redovne doprinose, povećan je iznos potrebno ga temeljnog kapitala za obavljanje pojedinih poslova, propisana su nova radna mjesta internog revizora i kontrolora, uvedeno je praćenje adekvatnosti kapitala kao i kod banaka – objasnio je Rinkovec.

Prvo mjesto drži samostalno društvo Interkapital s udjelom u prometu dionicama od 14,92 posto (1,05 milijardu kuna). Riječ je o prvome investicijskom društvu iz zemalja Srednje i Istočne Europe koje je postalo članicom Eurex burze izvedenica sa sjedištem u Frankfurtu te IPO partner Varšavske burze. Prema rang-listama ukupnog prometa na ZSE-u i ukupnog prometa dionicama veću uspješnost i otpornost pokazali su brokeraji koji djeluju u sklopu banaka. Iako neki brokeri iz bankarskih brokeraja tvrde da nema razlike u težini obavljanja posla, Rinkovec tvrdi kako je logično da u takvim tržišnim okolnostima brokeri banaka lakše plove kroz krizu zbog većega manevarskog prostora kao i većeg pristupa bazi potencijalnih klijenata. Među prvih deset brokeraja u kategoriji prometa dionicama, pet mjesta zauzeli su oni povezani s bankama. Zbog udjela od 12,49 posto u ukupnom prometu dionicama, odnosno 875,29 milijuna kuna u prvom polugodištu ove godine, iza Interkapitala na rang-listi ukupnog prometa dionicama našli su se brokeri Zagrebačke banke.

Osim predstavljanja novih proizvoda, veličina i snaga Zagrebačke banke uvelike je pridonijela povećanju baze institucionalnih kao i retail klijenata. Zahvaljujući tome Zabini brokeri trenutačno drže prema prometu dionicama više od 12 posto tržišnog udjela na ZSE, što je slično udjelima prošle godine, no znatno više od udjela u 2009. Na trećem mjestu prema ukupnom prometu dionicama u prvom polugodištu 2011. našla se Direkcija brokerskih poslova PBZ-a s prometom dionicama od 667,45 milijuna kuna, odnosno udjelom u ukupnom prometu dionicama od 9,52 posto. Svakako našem poslovanju uvelike pomaže i činjenica da smo dio velike bankarske grupacije. Naime, rezultat pripadanja naše direkcije PBZ-u dodatna je sigurnost koju naši klijenti osjećaju u radu s nama s obzirom na to da je to jamstvo razine kvalitete pružanja usluga – kažu.

Hrvoje Krstulović, direktor Direkcije brokerskih poslova i prodaje za građanstvo iz Erste banke, kaže da prema ukupnom udjelu u prometu dionicama na ZSE-u u ovoj godini drže 8,56, što ih je svrstalo na četvrto mjesto rang-liste. Jedna od uspješnijih samostalnih brokerskih kuća jest Hita vrijednosnice koja se u prvoj polovini godine svrstala na peto mjesto u kategoriji prometa dionicama ostvarivši promet od 583,91 milijun kuna, odnosno udjel od 8,33 posto u ukupnom prometu dionicama. Njezin vlasnik i predsjednik Uprave Ivan Tadin kaže kako je nedvojbeno da je niz brokerskih kuća u posljednje tri godine odustao od poslovanja ili propao zbog financijske krize i posljedične nelikvidnosti tržišta kao i drastičnog pada volumena trgovanja na ZSE-u.

Dio brokerskih kuća se zatvorio ili prenio svoje poslovanje na druge kuće jer nije mogao dosegnuti točku pokrića uslijed slabog trgovanja. Svemu tome pridonijeli su i visoki troškovi složenih organizacijskih zahtjeva koji su nastupili uslijed primjene novog zakona i direktiva Europske unije (MiFID) – objasnio je Tadin. Hita vrijednosnice svoju poziciju nastoje zadržati privlačenjem klijenata putem jakih marketinških kampanja koje se obraćaju retail, srednjim i velikim institucionalnim klijentima. Tadin kaže da su krizu doživjeli kao priliku za rast, u smislu povećanja tržišnog udjela i daljnje razvoja, te da su pokrenuli konsolidaciju unutar industrije. Ponudili smo ostalim investicijskim društvima spajanje, pripajanje ili preuzimanje brokerskog poslovanja. Dosad smo pripojili brokerska poslovanja ICF Brokera i Finessa Capitala, a u tijeku je i prijenos brokerskog poslovanja Auctora koji bi ubrzo trebao biti dovršen – kaže Tadin. Dodao je da će ih nedvojbeno kriza kapitalno oslabiti, ali će iz nje izaći s novim informacijskim sustavom, usklađeni s direktivama EU i sa znatno većim udjelom. Prema njegovu mišljenju Hita vrijednosnice drže sedam do deset posto tržišta kad je riječ o kupnji i prodaji, odnosno 15 do 20 posto redovnoga dnevnog prometa dionicama. Osvrnuo se i na provizije rekavši da trenutačno imaju akcijsku proviziju od 0,3 posto, minimalno deset kuna po nalogu za internetsko trgovanje dok im provizija za internetsko trgovanje iznosi 0,5 posto.

Cijena prosječne transakcije, uz posvemašnje poštovanje regulatorijskih zahtjeva i uz prosječne plaće radnika, za internetsko bi trgovanje trebala biti 0,5 posto – zaključio je Tadin. Iza Agram brokera koji su na šestome mjestu zbog udjela u prometu dionicama od 7,54 posto, smještali su se brokeri Raiffeisenbanka Austrije (RBA) zbog udjela od 6,71 posto. Međutim, brokeri RBA od svibnja 2010. održavaju likvidnost dionica Uljanik plovdebe te uz visok tržišni udjel u državnim obveznicama održavaju likvidnost i određenih korporativnih obveznica. Nakon RBA na listi top deset brokera prema ukupnom prometu dionicama na ZSE-u su i Fima vrijednosnice (4,56 posto udjela), Auctor (3,56 posto) te Centar banka, koja je na desetome mjestu s udjelom od 3,49 posto, odnosno 244,83 milijuna kuna prometa dionicama. Gotovo se svi konkurenti slažu da je nezahvalno davati prognoze za budućnost, ali jedno je sigurno: neminovan je nastavak konsolidacije na domaćem tržištu pružatelja brokerskih usluga. Kao što kaže Stipe Luetić iz Splitske banke brokerske kuće iza kojih stoji institucije ipak imaju određenu razinu zaštite, ali zauzvrat zahtijevaju i određenu razinu ozbiljnosti. S druge strane male su brokerske kuće ipak fleksibilnije, što katkad i nije prednost. Da je broj brokerskih kuća koje su poslovale u zlatno doba burze, odnosno do 2008., bio prevelik za hrvatsko tržište smatra Marko Bešlić, izvršni direktor Investicijskog bankarstva Hypo banke. Velik pad prometa i vrijednosti dionica morao je dovesti do konsolidacije broja brokerskih kuća. S postojećim prometom na ZSE-u realno je očekivati nastavak tog trenda – zaključuje Bešlić.