I Angela Merkel protiv pravne i investicijske nesigurnosti u Hrvatskoj

U stranim investicijama prevladavaju rizična ulaganja špekulantskog i korupcijskog kapitala ili ulaganja problematičnih stranih banaka radi pranja novca. Zdravog kapitala gotovo nema.

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedine u njihovim neravnomjernim sporovima s glomaznom državnom upravom.

Oklopio se da se javio čitatelj s problemom nezakonite uknjižbe vlasništva i da je Angela Merkel za posjete Zagrebu izjavila: – Zajamčite pravnu sigurnost pa će doći i naši ulagači.

Problem čitatelja i izjava njemačke kancelarke na istoj su valnoj duljini. I čitatelj i njemačka kancelarka upozoravaju na problem pravne i investicijske nesigurnosti u Hrvatskoj zbog nezakonitih upravnih postupaka (uknjižbi vlasništva). Vlada i Ministarstvo pravosuđa ustrajno ‘ispod stola’ provode pravno nasilje protuzakonitim upravnim postupcima, kontroliranim tajnim sjednicama tročlanih vijeća Upravnog suda, nevjerodostojnim vlasničkim knjigama i ostalim javnim registrima, skandalima zbog pravno dvojbenih prodaja i naknadnim sporavanjima tih prodaja najprofitnijih poduzeća (primjerice, ‘hoćeš-nećeš Inu’).

Zbog investicijske nesigurnosti u Hrvatskoj ima premalo stranih investicija. A u okviru ionako premalo stranih investicija prevladavaju visokorizična ulaganja špekulantskog i korupcijskog kapitala ili ulaganja problematičnih stranih banaka radi pranja novca.

Suprotno tomu, zanemarivo je malo stranih nisko-rizičnih i sigurnih dugoročnih investicija zdravog kapitala u održivi razvoj gospodarskih djelatnosti. Pritom je sve više i sudske postupke pojedinaca ‘protiv države’ zbog problema s nezakonitim uknjižbama, zbog čega se javio i spomenuti čitatelj.

U shemi pravnog nasilja Vlade i Ministarstva pravosuđa prva su razina županijski uredi državne uprave i u Zagrebu Gradski ured za imovinskopravne poslove. Druga je razina Uprava za građansko pravo (Odjel za imovinskopravne poslove) Ministarstva pravosuđa. I treća je razina Upravni sud u kojem bi se posebno važni predmeti (primjerice, Sanaderova vila u Kozarčevoj u Zagrebu) rješavali na tajnim sjednicama tročlanih sudačkih vijeća, a suce poslušnike bi se telefonom iz Ministarstva pravosuđa upozoravalo na ‘posebnu pozornost zbog političke važnosti’.

Odlukom o ništetnosti (ništavosti) upravnih rješenja o povratu Crkvi danas tako spornih nekretnina u Dajli Ministarstvo pravosuđa proglasilo je ništetnim zapravo svoja rješenja. Prije 14 godina sporni upravni postupak vodio se u Uredu državne uprave u Istarskoj županiji u Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinskopravne poslove. Taj je ured zapravo Ured središnje države u Istri, a ne županijski, i sve je vrijeme izravno u nadležnosti Ministarstva pravosuđa. To znači da je to Ministarstvo pravosuđa prvo provelo nezakoniti upravni postupak povrata nekretnina u Dajli, a 14 godina poslije taj ‘svoj’ upravni postupak oglasilo kao ništetan.

Odgovorne su osobe za funkcioniranje ureda državne uprave u svim županijama u proteklih 15 godina Antun Palaric (sada sudac Ustavnog suda), Davorin Mlakar (sada ministar uprave) i Boris Koketi, bivši pomoćnik ministra pravosuđa, sada zamjenik Mladena Bajića, glavnoga državnog odvjetnika.

Nakon skandala s nezakonitim stjecanjem vlasništva nad nekretninama u Dajli objavljeno je i da ‘nakon utvrđivanja svih činjenica Državno odvjetništvo treba poduzeti odgovarajuće pravne radnje’. A u Državnom odvjetništvu, u građanskom odjelu, zamjenik je Mladena Bajića, glavnoga državnog odvjetnika, Boris Koketi, koji je u Ministarstvu pravosuđa u drugom stupnju rješavao upravo danas sporne postupke raspolaganja nekretninama u Dajli. I sada će isti Boris Koketi davati pravna mišljenja o ‘svojim’ prethodnim postupcima.