Iznad prosjeka

Da bi se prvi put dobila stvarna slika kvalitete visokog obrazovanja u Hrvatskoj, Agencija za znanost i visoko obrazovanje u ožujku je počela reakreditaciju visokih ekonomskih učilišta, za početak njih 17. Rezultati za četiri učilišta već su objavljeni, a za ostalih 13 bit će najesen.

Željeli biste studirati i steći diplomu na visokoj poslovnoj školi ili fakultetu, bilo privatnom bilo državnom, koji ima i velik međunarodni ugled? Žao nam je, takvu školu zasad nećete naći u Hrvatskoj. Naime, na svim ozbiljnim svjetskim rang-listama posljedica je i izoliranosti hrvatskog školstva od svijeta. Statistike koja prati sustav visokog školstva gotovo nema.

Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment, ističe da slab rezultat na svjetskim rang-listama posljedica je i izoliranosti hrvatskog školstva od svijeta. Statistike koja prati sustav visokog školstva gotovo nema. Njavro upozorava na slabu međunarodnu naobrazbu domaćih profesora, posebice na hrvatskim sveučilištima. Tvrdi da malo njih ima međunarodni doktorat. U njegovoj školi, naglašava, čak 60 posto profesora ima američku ili europsku naobrazbu. Ističe i problem jezika.

Nitko u svijetu ne može vas ozbiljno ocijeniti ako velik dio nastave nije na engleskom jeziku. Posebno je to istaknuto u poslovnom svijetu – ističe Njavro.

Zlatan Fröhlich, dekan IGBS-a, smatra pak da loš položaj hrvatskih škola na rang-listama ne znači da su naši fakulteti loši. Najveći je problem, ističe, što Hrvatska malo izdvaja za znanost, samo 0,69 posto BDP-a, za razliku od europskih zemalja (EU 27) koje u prosjeku izdvajaju 1,84 posto. Finska, primjerice, izdvaja 3,86 posto, Švedska 3,18, Njemačka 2,51, a Slovenija 1,70 posto BDP-a; SAD izdvaja 2,68, a Japan 3,18 posto.

Posebno su porazni podaci pogleda li se koliko poslovnog sektora u Hrvatskoj ulaže u znanstvena istraživanja: sudjeluje sa samo 1,7 posto sredstava, za razliku od poslovnog sektora u EU 27 koji sudjeluje s čak 55 posto. U Americi poslovni sektor financira 64 posto znanstvenih istraživanja, a u Japanu čak 75 posto!

U Hrvatskoj znanstvena istraživanja ovise o premalim izdvajanjima države, stoga ne začuđuje što nismo konkurentni na svjetskom tržištu. U svijetu najviše istraživača radi upravo u poslovnom sektoru: u Japanu, primjerice, 70 posto, a u Americi čak 80 posto. Tim se primjenjivim istraživanjima poslovni sektor koristi za razvoj svojeg poslovanja, inovacije, tehnologije.

Više od 10 posto ZŠEM-ovih studenata proveđe semestar na uglednom svjetskom sveučilištu ili poslovnoj školi. U smjerenost hrvatskoga gospodarstva na europsko i svjetsko tržište svakom studentu nameće obvezu semestralnog ili cjelogodišnjega studijskog boravka na inozemnom sveučilištu. Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM) od osnutka je shvatila važnost međunarodne razmjene studenata. U skladu s tim proteklih je godina intenzivno građila partnerske odnose s najuglednijim sveučilištima i poslovnim školama diljem svijeta.

Sve više ZŠEM-ovih studenata može stjecati znanje i vještine, proučavati različita poslovna okružja i upoznavati druge kulture u mnogim azijskim, južnoameričkim, europskim i sjevernoameričkim sveučilišnim kampusima. U tome je ZŠEM znatno nadmašio hrvatski prosjek u odlascima studenata u inozemstvu. Više od 10 posto njegovih polaznika semestralno boravi na uglednom svjetskom sveučilištu i poslovnoj školi.

Uz to, sve više stranih studenata dolazi u Zagreb. ZŠEM aktivno razvija međunarodna partnerstva i povećava mobilnost svojih studenata tijekom studija i nakon njega. Od 2002. u inozemstvu je studiralo gotovo 300 ZŠEM-ovih studenata, što je za tu školu, ali i za Hrvatsku, veoma velik broj. U istom je razdoblju 370 studenata s partnerskih sveučilišta u sklopu međunarodne razmjene došlo studirati na ZŠEM.

ZŠEM surađuje s mnogo sveučilišta. Studenti su sve pokretljiviji, zbog čega je škola morala povećati broj kolegija koje njezini profesori drže na engleskom jeziku; zasad je 45 takvih kolegija.

U međunarodnoj studentskoj razmjeni ZŠEM-ovi studenti imaju priliku studirati na jednom od 80 sveučilišta u više od 40 svjetskih zemalja, odnosno svugde gdje je škola sklopila ugovor o međunarodnoj suradnji. U 2009. ZŠEM je dobio povelju Erasmus Europske unije koja financijski pomaže studentima pri odlasku na međunarodnu razmjenu. Škola namjerava još proširiti međunarodnu razmjenu studenata. Studiranjem ZŠEM-ovih studenata u svijetu i stranih studenata na zagrebačkom Jordanovcu (ZŠEM) potvrđuju se visoki obrazovni standardi koje škola slijedi. Takva iskustva pomažu prihvaćanju i očuvanju vrijednosti u poslovanju kojima na ZŠEM-u uče studente.