PAD GEOFOTA

Biljecki priznaje probleme, ponajprije zbog nenaplaćenih potraživanja od Ministarstva obrane i Grada Zagreba, ali vjeruje da će stabilizirati poslovanje. S tim se slažu i dobro upućeni sugovornici, ali ne vjeruju da će Geofoto moći ponavljati visoke stope rasta.

A popisu žrtava recesije ovih se dana našla i zagrebačka tvrtka Geofoto. Iako se donedavno činilo da ni ekonomska kriza ne može našteti toj brzorastaćoj geodetskoj kompaniji, pad prihoda i otpuštanje radnika nisu uspjeli mimoći. U prvom kvartalu, prema podacima Poslovne Hrvatske, prihodi su pali za vrtoglavlji 74 posto, otpuštena su 22 radnika, a prije desetak dana blokirani je i Geofotov žiroračun.

Kako se to moglo dogoditi, pitanje je koje će, logično, postaviti svatko tko je imalo upućen u dosadašnje poslovne rezultate te tvrtke. Višegodišnji dvoznamenki rast, širenje na nova tržišta, brojni domaći i izvozni poslovi, fantastična dobit, rast zaposlenih, akvizicija norveške tvrtke ProCaptura, a zatim slovenskoga Geodetskog zavoda i ulazak Europske banke za obnovu i razvoj u vlasničku strukturu samo su neke od pozitivnih vijesti koje su posljednjih godina prati Geofoto. Čak i krozine 2009. godine tvrtka je ostvarila rast i činilo se da Zvonka Biljeckog, većinskog vlasnika i direktora Geofota, ništa ne može spriječiti da ostvari svoju ambiciozniju viziju da Geofoto postane najveća geodetska tvrtka u Europi. No lani se dogodio veliki preokret u poslovnim rezultatima. Domaći poslovi drastično su smanjeni pa je Geofoto u 2010. godini na hrvatskom tržištu ostvario samo 25 milijuna kuna prihoda.

Usporedbe radi, godinu dana prije kompaniji je domaće tržište donijelo više od 86 milijuna kuna prihoda. Iako je u isto vrijeme tvrtka znatno povećala prihode od izvoza, pa su oni narušili s 10 na 39 milijuna kuna, to nije bilo dovoljno da se ponove rezultati iz 2009. godine. Poslovni prihodi podbacili su za 30 posto. Uza sve to i nelikvidnost je uzela maha. Potraživanja od kupaca porasla su u godinu dana s 51,4 milijuna kuna na 103,2 milijuna, a prema podacima Poslovne Hrvatske prosječno vrijeme naplate povećano je s 211 na 468 dana! Istodobno je prosječno vrijeme plaćanja naraslo samo za pet dana, sa 68 na 73. Situacija se dodatno pogorsila u ovoj godini pa su tako u prvom kvartalu ukupni prihodi manji za 74 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. S obzirom na rezultate, smanjenje broja radnika na prošle godine bilo je sa- svim očekivano. Da stvar bude gora, i akvizicija slo-