SAD vs. KREDITNE AGENCIJE

Deven Sharma zasad ide na ‘specijalni zadatak’, ali za godinu dana potpuno odlazi iz tvrtke. No to nije sve. Američka regulatorna agencija počela je istragu o dodjeljivanju kreditnih rejtinga nizu hipoteke u godinama prije famoznog puknuća 2008., a povelja se i rasprava o kriterijima za dodjelu kreditnog rejtinga.

Mora da je to jedna od onih čudnih slučajnosti koje se dogode s vremenom na vrijeme. Predsjednik najjače agencije za kreditni rejting na svijetu Standard&Poor’s odlučio je, naravno, potpuno nevezano uz nedavnu kontroverznou odluku njegove tvrtke da SAD-u snizi kreditni rejting, da više ne želi biti šef. Klasičnim rječnikom korporativnih komunikacija, Deven Sharma otići će na ‘specijalni zadatak’, ali da je riječ o škartiranju čovjeka koji se drznuo najvećoj ekonomiji svijeta oduzeti najbolji kreditni rejting, AAA, postaje jasno nakon dodatnog objašnjenja da osamljeni križar za godinu dana ipak potpuno odlazi iz kompanije. Bez previše uvijanja, samo uz formalno skrivanje očitog razloga za odlazak, Sharma je samo nekoliko tjedana nakon sudbinoznog potezanja za uši Amerike maknut bez ikakve ozbiljne sumnje u razloge. Odluka o sniženju rejtinga na AA+ donesena je nakon za mnoge nezadovoljavajućeg dogovora republikanaca i Vlade o dizanju ograničenja američkog zaduživanja, a rezultiralo je jednim od najvećih padova na burzi i tjednima klimanja tržišta. Slijedilo je koškanje s Bijelom kućom, pri čemu se nije štedjelo na izražavanju neslaganja. U pitanje je odjednom dovedena metodologija kreditne agencije, minister financija Timothy Geithner rekao je da je ‘S&P pokazao izrazito lošu sposobnost prosuđivanja i poznavanja osnovne proračunske matematike’. Kazna se nije trebala dugo čekati. Čini se da je nakon tog poteza agencija dovedena u red jer se u S&P-u nadaju po pravku odnosa s Vladom.

Da se kreditnim agencijama loše piše, monopolističkom trojcu S&P-u, Moody’su i Fitchu postalo je jasno nakon što je počeo otvoreni sukob s najvećim europskim ekonomijama zbog kreditnog rejtinga Grčke čiji su drugi paket spašavanja agencije protumačile kao bankrot. Ipak, budući da je riječ o američkim tvrtkama, sve do petljanja po američkom financijskom kredibilitetu odmazda je bila ograničena na prijetnje uvrijeđenih Europljana. Amerikanci pak ne pate od sličnih potreba za suptilnosti, svoje nezadovoljstvo poka zuju savsmi otvoreno. Na svježe ispražnjeno mjesto doći će Douglas Peterson, dosadašnji šef Citibanka, poslovne jedinice moćne bankarske grupacije Citigroupa, koji je u mnogo pri snijim odnosima s Bijelom kućom. Otprilike u isto vrijeme s tom nedopustivom drskošću američka regulatorna agencija zadužena za nadzor financijskih usluga, zbog nesposobnosti često proizvani SEC (Securities and Exchange Commission), počela je istragu o dodjeljivanju kreditnih rejtinga nizu hipoteke u godinama prije famoznog puknuća 2008. Odjednom je sve postalo zanimljivo istražnim tijelima pa se ni tjedan nakon odluke o sniženju rejtinga SEC počeo zanimati za navodno insajdersko trgovanje i raspitivati tko je sve znao za tu odluku prije nego što je donesena. Odgovor bi trebao biti prilično jednostavan – cijeli svijet. Agencija je, naime, savsmi javno dala do znanja da bi se mogla odlučiti na takav potez ne bude li dogovor oporbe u Kongresu i Vlade usklađen s njezinim stajalištem o američkom proračunu.

U izjavi od 14. srpnja S&P objavio je da postoji najmanje 50 posto izgleda za sniženje rejtinga ako postignuti dogovor ne uključi srednjoročnu promjenu rasta američkog duga, podsjetili su u agenciji i dodali da je nakon toga bilo još nekoliko izvješća sličnog sadržaja. S obzirom na to utvrđivanje mogućega konkretnog curenja bit će u najmanju ruku zahtjevan posao, no to, jasno, nije cilj, u pitanju je napinjanje mišića i pružanje primjera drugim agencijama koje su imale slične primisli, ali su, barem zasad, donijele ‘ispravnu’ odluku. Prema dostupnim informacijama istraga se ne temelji na konkretnim sumnjivim trgovinama ili dokazima o curenju, odnosno ne temelji se ni na čemu.

Fitch, još jedan iz velike trojke, nakon poduljeg je promišljanja zaključio da nema razloga za sniženje američkoga kreditnog rejtinga, pri čemu mu je sigurno pomoglo intenzivno njuškanje istražnih tijela po ostavi kolega u S&P-u. Moody’s se odlučio za solomonski pristup, ostavivši rejting netaknutim, ali uz promjenu očekivanja u negativna. Mnogo je racionalizacije bilo u obrani tih odluka, od želje za čekanjem učinka posebnog povjerenstva koje će razmotriti mogućnosti daljnje štednje do pučke mudrosti prema kojoj je dobro da najveće agencije razmišljaju drukčije zato što u suprotnom ne bi imale svrhu. Međutim, ostaje pitanje zašto su onda tako složne i agresivne kad su u pitanju europskih dugovi, ne mnogo veći od američkog, k tomu zasad podijeljeni na više ekonomija različite snage, što im ide u prilog.

Bilo je tu i drugih ispada, tipično američki djetinjastih, poput odluke lokalnih zajednica da se ne koriste S&P-ovim uslugama zbog sniženja i njihovih rejtinga, odnosno rejtinga njihovih investicijskih portfelja, što je u rangu preimenovanja ‘french fries’ (‘francuski krumpir’, odnosno ‘pommes frites’ za ostatak svijeta) u ‘freedom fries’ nakon odbijanja Francuske da sudjeluje u ratu u Iraku. To što je bila riječ o logičnom nastavku nakon odluke o sniženju kreditnog rejtinga na federalnoj razini, čemu su lokalne zajednice izravno izložene, nije imalo težine u vezi s odlukom o bojkotu. Grad Los Angeles, Manatee County na Floridi i San Mateo County u Kaliforniji odlučili su ne produljiti ugovore o ocjenjivanju kreditne sposobnosti svojih investicijskih portfelja sa S&P-om, ne krijući revolucijom odlukom te agencije o sniženju.

Sljedeći mjeseci bit će posebno zanimljivi i pokazat će istinski domet oslabljene Amerike. Postignuti dogovor o dizanju granice zaduživanja riješio je samo osnovni problem odgodivši ostatak, zato će rasprava o američkom dugu i problema s time, nedvojbeno, biti još. Prognoze ponašanja agencija variraju: neki vjeruju da je S&P-ov potez zapravo koristio drugima jer je tako apsorbirao prvotni bijes i udar, no sudeći prema ponašanju drugih agencija, veliko je pitanje hoće li smoci hrabrosti ponovno se suprotstaviti Bijeloj kući.