EKSPRESIONIZAM U HRVATSKOJ Posveta jedinstvenom umjetničkom pokretu

U zagrebačkim Klovićevim dvorima 6. rujna otvara se interdisciplinarna izložba na kojoj će se prvi put na jednome mjestu s 300 djela iz različitih umjetničkih područja predstaviti hrvatski ekspresionisti. Otvorit će se tematska izložba ‘Strast i bunt – ekspresionizam u Hrvatskoj’ koja će na jednome mjestu i u zajedničkom povijesnom i društvenom komitetu predstaviti više od tri stotine djela hrvatskih autora.

Ako smo dosad samo parcijalno i pojedinačno u različitim projektima upoznali ekspresije hrvatskih kulturnjaka kroz njihova djela, prvi ćemo put na jednome mjestu u izložbenim dvorana Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu imati jedinstvenu posvetu tom umjetničkom pravcu. Kako najavljuju iz Klovićevih dvora, u autorskoj koncepciji dr. sc. Zvonka Makovića i suradnika moći će se razgledati, slušati i čitati ekspresionistička djela hrvatskih autora poput Antuna Branka Šimića i Miroslava Krleže u književnosti, Blagoja Berse i Borisa Papandopula u glazbi, vidjeti vrhunska arhitektonska rješenja Drage Iblera ili Ignjata Fischera, ponoviti što znamo o slikarskim djelima Ljube Babića, Marina Tartaglie, Milivoja Uzelca te velikih crtača i grafičara Vilka Gecana, Sergija Glumca i Marijana Trepše.

Ekspresionizam u Hrvatskoj javlja se relativno rano, i to podjednako u književnosti, likovnim umjetnostima, kazalištu. Ekspresionističko znakovlje k nama je širio avangardni časopis Zenit od početka dvadesetih godina, a naši su studenti iz Njemačke donosili i mnogo važnih njemačkih časopisa koji su promicali taj stil još od početka Prvoga svjetskog rata. U osmišljavanju izložbe ‘Strast i bunt – ekspresionizam u Hrvatskoj’ uz autora stručne koncepcije dr. sc. Zvonka Makovića i kustosicu Idu Sudec iz Galerije Klovic angažirano je mnogo stručnih suradnika. Tako je za povijesni kontekst zadužen Tvrtko Jakovina, Lovorka Magaš obradila je grafiku, a Jasna Galjer grafički dizajn. Arhitekturu je interpretirao Dragan Damjanović, književnost Krešimir Nemec, kazalište Ana Lederer, glazbu Eva Sedak, plesni doprinos istražila je Maja Đurinović, a filmska postignuća Danijel Rafaelić. Izložba će biti otvorena puni tri mjeseca.