Vrdoljak: – Ove godine imamo više priče o tehnologiji. Željeli bismo ukazati na sve veću konvergenciju medija i tehnologije.
Ricov: – Svaki nam se put dogodi da pedeset posto predviđenog programa izbacimo jer nemamo dovoljno termina. Nije svim medijima zajednička priča, a mi bismo nekakvom specijalizacijom većinu medija i predstavnika komunikacijske industrije posve zakinuli. Uostalom, ovo je jako uzbudljivo vrijeme.
Vrdoljak: – Još traje kriza. Kriza i transformacija. A dok je transformacije, bit će i tema.
Ricov: – Razlika između domaćega i svjetskog danas je vrlo mala. Trendovi danas dolaze mnogo brže. E sad, nemoj me tražiti da iznosim postotke…
Vrdoljak: – Nije da trendovi ne dolaze, ali tržište nam je malo, plitko, nefleksibilno.
Zbog niskih budžeta?
Ricov: – Zapravo je target mali.
Vrdoljak: – Vani se sve temelji na specijalizaciji. Dakle, medijska priča ide prema tome da ponudi specijalizirano sadržaj. Pokušaš li se u Hrvatskoj specijalizirati, mrtav si. Vrlo jednostavno. Target je naprosto premalen. I to najviše koči usvajanje trendova.
Ricov: – Pete Radovich, naš prošlogodišnji gost, predložio nam je jednu temu. S obzirom na to da je mjesec dana boravio tu na odmoru zanimalo ga je provjeriti mišljenje ‘zapadnjačkih’ medijskih stručnjaka o tržištu poput našega. Njegov prijatelj i medijski stručnjak iz SAD-a Žarko Ivković radio je u Srbiji, a podrijetlom je također s ovih prostora, pa mislim da u procjeni neće mnogo omanuti. Zapravo, mislim da će to predavanje biti izuzetno zanimljivo, a analiza tržišta najpreciznija. Ipak, riječ je o ljudima domaćeg podrijetla a s inozemnim iskustvom.
Što mislite, hoće li se pokazati da je Zapad pun predrasuda?
Ricov: – Pa, mislim da neće. Prema nekim našim iskustvima i feedbacku koji smo dobivali s Weekendu, situacija je vrlo dobra. Jedini je loš činitelj veličina tržišta.
Jeste li tijekom ovih četiri godine primijetili da je upravo s obzirom na veličinu tržišta došlo do nekih umreživanja ili sličnog?
Ricov: – Da u radijskoj industriji, ali kod ostalih nisam primjetio jače povezivanje. Taj će se proces vjerojatno tek dogoditi.
Vrdoljak: – Pokazalo se da mediji nisu pokretači spajanja. Oni su danas prije oglašivači. Medijski se ‘dealovi’ sklapaju, naravno, neki i na Weekendu, ali zapravo nema medija koji bi objedinjavali cijelu regiju.
Ricov: – Taj je trend možda vidljiviji u sportu…
Koja je uopće naša pozicija ili uloga u regiji?
Ricov: – Pa, gledaj, Srbija ima nešto raširenije TV tržište, u Sloveniji je jak print. U nekim stvarima se na Hrvate gleda kao na lidere. Evo, primjerice, dugo su hrvatske sapunice bile pojam, a superstvari se događaju i na domaćoj radijskoj sceni. Dosta toga ovisi o specifičnosti pojedine zemlje.
Vrdoljak: – Dodao bih da je i javna televizija u regiji još pojam za kvalitetu. Slovenci su najnapredniji u usvajanju digitalnih tehnologija, ali su premali.
Ricov: – Da, a Srbi rasturaju žutim tiskom i brojem televizijskih kanala.
Vrdoljak: – Ali, svejedno, budućnosti nema bez regije. Ne radiš li regionalno, uskoro nećeš imati što raditi.
Maločas ste spomenuli radio. Sjećam se da ste na najavi programa rekli da je na početku Weekenda bilo vrlo teško odabrati temu za radio, a danas je taj medij praktički eksplodirao. Postaje li radio sve važniji?
Ricov: – Radio je eksplodirao. Scena je bila troma. Morali su nešto napraviti pa su krenuli sa spajanjima u mrežu i preuzimanjem nekih čvrstih formata. To je žilav medij, kao i print, uostalom. Zanimljivo je i to što svaki medij želi sebe predstaviti kao najvažnijeg, najmodernijeg. Tako će digitalci tvrditi da su oni jedina budućnost, print će govoriti da mu raste važnost, radio će tvrditi da je nezamjenjiv u lokalnoj zajednici, televizija da je gledanija nego ikad… Svatko će se predstaviti na svoj način. E sad, pitanje je posjetitelja festivala čije će argumente ocijeniti najuvjerljivijima.
Vrdoljak: – Dobro, televizija je potvrdila da je i dalje na čelu te kolone. Na prvom je mjestu ona, pa tek onda slijede ostali mediji. Svi se mediji zapravo ‘reinventaju’ prema tehnologiji. Radio je uspio, a print je, dođuše, u najvećoj krizi. Print se vani okrupnjuje. Međutim, teško mi je procijeniti hoće li do toga doći i kod nas.
