Prihod prepolovljen, gubici ušesterostručeni

Budućnost NCP-a sada je u rukama bankara koji trebaju odobriti reprogram dugova, a sreća u nesreći jest to što je NCP nekima, ponajprije Jadranskoj banci koja je znatno izložena, postao ‘prevelik da propadne’. Rezultat su, prema podacima servisa Boniteti.com, već dva mjeseca blokirani računi u pet banka. Budućnost NCP-a sada je u rukama bankara koji trebaju odobriti reprogram dugova, a sreća u nesreći jest to što je NCP nekima, ponajprije Jadranskoj banci koja je znatno izložena, postao ‘prevelik da propadne’.

Dogovorili smo reprogram poreznog duga na 30 mjeseci, zbog kojega smo bili blokirani, i reprogram duga po koncesiji na 36 mjeseci, a i u završnoj fazi razgovora s bankama koje su nas prepoznale kao kvalitetne partnere te se nadamo da će reprogramiranje svih kreditnih obveza biti završeno u sljedećih 30 dana – kaže Prgin, objašnjavajući da su svjetska kriza i smanjenje opsega posla na brodovima Hrvatske ratne mornarice, trgovačkim brodovima, jahtama i megajahtama rezultirali otežanim plaćanjima obveza.

Prema financijskom izvješću NCP Remontnog brodogradilišta za 2010. kratkoročne obveze po kreditima iznosile su 118,2 milijuna kuna, a dugoročne 73,6 milijuna kuna, što je previše u odnosu na vrijednost ukupne imovine od 145,4 milijuna kuna.

Još 2008. govorilo se o tome da je uteg kredita NCP-u pretežak, no tada je prihod rastao pa su se obveze kako-tako podmirivale. Kombinacija pada prihoda, koji je prošle godine iznosio samo 54 milijuna kuna u usporedbi s 89 milijuna iz 2009. i 108 milijuna iz 2008., i povećanih troškova financiranja zbog rasta duga i negativnih tečajnih razlika dovela je do pat-pozicije. Prema podacima Poslovne Hrvatske zaduženost NCP Remontnog brodogradilišta, najveće i glavne tvrtke u grupi, iznosi čak 152 posto, a ni druge tvrtke u grupi po tom pitanju ne stoje mnogo bolje. O razini nelikvidnosti dovoljno govori ocjena revizora iz lanjskoga godišnjeg izvješća Remontnog brodogradilišta u kojem je naglašeno da tvrtka ‘neće moći nastaviti neograničeno poslovati bez reprograma obveza prema.

Sve su to zdušno potpomagale banke na čelu s lokalnom Jadranskom bankom, čiji je Prgin dio ničar, no kriza je utjecala na drastičan pad prihoda i zavezala Prginove ambicije u gordijski čvor nelikvidnosti.

Koliko krhke mogu biti kreditne noge kada stvari krenu nizbrdo, dobro zna još jedna zvijezda hrvatskog poduzetništva. Goran Prgin, ambiciozni šibenski nautičko-brodogradnji poduzetnik i vlasnik NCP grupe, uspio je bivše vojno Remontno brodogradilište u Šibeniku u posljednjih pet godina osoviti na noge, raširiti nautički biznis s čartera na marine, proizvodnju opreme i upustiti se s turskom Dogus grupom u velik projekt gradnje marine za megajahte i ekskluzivnoga hotelskog kompleksa.

Prihod prepolovljen, gubici ušestorostručeni. Ukupni prihod 2008. iznosio je 108,2 milijuna kuna, dok je 2010. pao na 54,1 milijun kuna. Gubitak je 2008. iznosio 6,1 milijun kuna, a 2010. 37,5 milijuna kuna. Dugoročne obveze su 91,1 milijun kuna 2008., a 88,6 milijuna kuna 2010. Kratkoročne obveze su porasle s 123,0 milijuna kuna 2008. na 143,9 milijuna kuna 2010. Broj zaposlenih smanjen je s 310 u 2008. na 135 u 2010.

Unatoč teškoj situaciji Prgin tvrdi da ‘nikada i ni u jednome trenutku nisu razmišljali o gašenju brodograđevne djelatnosti’, već da naprotiv namjeravaju i dalje ulagati u opremu i kapacitete brodogradilišta kako bi mogli prihvatiti brodove do 100 metara i 2000 tona.

Iako originalno remontno brodogradilište, NCP sada mnogo više prihoda ostvaruje od jahti i megajahti, a kako stoji stvari, većina prihoda morat će dolaziti od izvoznih poslova. Uz remont NCP je posao proširio na proizvodnju brodova, uglavnom radnih katamarana i komercijalnih brodova, odustavši od malih brodova za koje su procijenili da su neisplativi. Iako je i tu Prgin imao velike ambicije i figirao kao kupac državnih brodogradilišta Kraljevica i BSO, zajedno sa stranim partnerom, od toga je u međuvremenu silom prilika odustao. Dijelom zbog financijskih problema u kojima se našao, a dijelom i zato što državne strukture nisu imale sluha za njegovu želju da mu se dodijeli posao gradnje brodova za obalnu stražu koji se sada navodno namješta Brodoplovu BSO-u.

Lani su sve tvrtke iz NCP grupe koje predaju izvješća Fini ostvarile 174 milijuna kuna prihoda, a svojedobno je Prgin isticao da bi samo brodogradilište, da su navozi puni, godišnje moglo imati 250 milijuna kuna prihoda, što dovoljno govori o prostoru za rast ako se uspiju pronaći novi poslovi. Trenutačno je u NCP tvrtki sedam aktivnih tvrtki, a nabolje rezultate bilježe Marinete NCP, joint-venture tvrtka s finskim partnerom koja proizvodi pontone za marine, i NCP usluge. Marinete je kao druga najveća proizvodna tvrtka u grupi lani zabilježio rast prihoda od 33 posto, na 28,9 milijuna kuna, i još veći skok u dobiti s 1,7 na 3,8 milijuna kuna. NCP Charter imao je lagan pad prihoda (s 23 na 22 milijuna kuna), no nagomilalo se 7,3 milijuna kuna gubitka.

Ove godine NCP Charter ostvarit će porast prihoda od oko 15 posto – kaže Prgin, dodajući da su na razini grupe u prvoj polovini 2011. ostvarili bolje rezultate nego lani, ali da nastavljaju i dalje rezati troškove i povećavati prodaju boljom organizacijom tvrtke. Jedan od ključnih projekata za budući razvoj NCP-a jest gradnja prve hrvatske marine za megajahte (iznad 30 metara) i u drugoj fazi hotela i popratnih sadržaja na poluotoku Mandalina, čime bi zaokružio ponudu za nautičare od remonta, čartera, marine do hotela i drugih rekreacijsko-ugostiteljskih sadržaja.

Iako je partnerstvo s velikim turskim holdingom zasad stabilno, bilo je problema u vezi s dobivanjem svih potrebnih dozvola jer to zemljište, dok je bilo vlasništvo bivše vojske a zatim prešlo u ruke države, nije bilo uknjiženo. Cjelokupnu situaciju nije olakšavalo, kažu upućeni, ni to što je došlo do smjene vlasti u Šibeniku iz ruku, navodno naklonjenog HDZ-a u ruke SDP-a koji je odlučio revno pročišćati svu dokumentaciju i stavke ugovora između Grada Šibenika i NCP-a. No ovog ljeta svi su detalji dogovoreni pa su radovi ponovno počeli i očekuje se da će radovi na novoj marini, u koju se ulaže 20 milijuna eura, biti gotovi do kraja godine.

Prema dogovoru između Dogus grupe i NCP-a Prgin bi trebao zadržati udio od 60 posto u Marinini Mandalina, a Turci u budućim hotelima koji su predviđeni u drugoj fazi izgradnje. Vrijednost cjelokupnog projekta procjenjuje se na oko 100 milijun eura.

Svoj dosadašnji recept za uspješno podizanje brodogradilišta Prgin je svojedobno sažeo u tri koraka – bolja organizacija poslovanja, smanjivanje korupcije i sklapanje kvalitetnih ugovora s kooperantima. Kada se stanje na tržištu u ovoj mjeri pogorša, nije dovoljno imati ‘svoju banku ili svoje političare’, kako su mu spočitavali kritičari kojima je spremno odgovarao da iza njega stoji samo obitelj i hipoteke. Sada će mu za opstanak, a zatim održivi trebati baš ti koji drže hipoteke i njihova vjera u njegove planove i ambicije.

Prgin kao glavni kormilac također optimistično gleda u budućnost. Prema svim naznakama 2011. završit će se s najmanje 15 posto boljim rezultatom u odnosu na lani, a već imamo i ugovorene poslove za najvažnijim vjerovnicima. Nadalje se upozorava da je lani iskazan gubitak od 41,6 milijuna kuna, ukupne tekuće obveze bile su veće od tekuće imovine za 75,5 milijuna kuna, a gubitak iznad visine kapitala bio je 85,5 milijuna kuna.

Prema podacima Poslovne Hrvatske broj zaposlenika Remontnog brodogradilišta smanjen je s 310 u 2008. na 135, koliko ih je bilo lani, trend pada prihoda u ovoj godini i dalje se nastavlja, a bruto dobit lagano oporavlja. U NCP-u pak kažu da su u posljednje dvije godine u sklopu programa zbrinjavanja otpustili oko 70 ljudi uz otpremnine, a ove godine i zaposlili određen broj visokostručnih kadrova. Trenutačno cijela grupa ima oko 320 zaposlenika, od kojih je u brodoproduktivnosti i brodoremontu zaposleno oko 230. U tamošnjem su sindikatu unatoč tomu zadovoljni Upravom i njezinim naporima da osigura opstanak tvrtke i ne očekuju daljnja otpuštanja.