Home / Biznis i politika / Premijerki preostalo otvoriti vrata!

Premijerki preostalo otvoriti vrata!

U posljednje vrijeme premijerka Jadranka Kosor i njezini ministri pootvarali su sve što se pootvarati dalo, uključujući ‘vešera’ u virovitičkoj Općoj bolnici. Za otvaranje su ostala jedino – vrata. Ona za ulazak stranih investitora. A da su ta vrata još čvrsto zatvorena, potvrdio je još jedanput i ministar gospodarstva Duro Popijač koji je u intervjuu za Globus izjavio da za Vladine projekte zainteresirani investitori već čekaju pred vratima. Pa, otvorite ih već jednom!

Opatijci se nisu uspjeli izboriti za to da najveća hotelska tvrtka na njihovu području Liburnia Riviera Hoteli ostane u gradskom vlasništvu, a izgubili su i bitku za ‘svoj’ menadžment u njoj. Otkako je preuzeo LRH, Darko Ostoja temeljito je promijenio i njegovu menadžersku strukturu na svim razinama, što je ovih dana završeno i promjenom predsjednika Uprave, gdje je na mjesto Kristjana Stanišića imenovan Igor Šehanović. No dok se novi vlasnik i novi predsjednik uprave bave planovima kako od LRH stvoriti kapitalno snažnu hotelijersku tvrtku, Opatijce najviše zabrinjava to što u novom menadžmentu nema osobe rođene u tom gradu. Bit će da se boje kako će ubuduće na zahtjeve iz gradskih struktura da tvrtka osigura toliko i toliko besplatnih noćenja u pojedinim prigodama reagirati ljudi koji nisu rođeni Opatijci pa prema tomu nemaju ni razvijen senzibilitet prema specifičnim potrebama lokalne zajednice (čitaj: lokalnih čelnika).

Kad se od iznimke napravi pravilo, u pravilu, bez iznimke, nastane problem. Zbog 1.200 osiguranika drugoga mirovinskog stupa koji su već ostvarili pravo na mirovinu, ali im je ona manja nego da su ostali samo u prvom stupu, Vlada je promijenila Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima koji će omogućiti da otpriške 95 tisuća osiguranika drugog stupa, ako želi, u trenutku ostvarivanja prava na mirovinu istupi iz drugog stupa i prijeđe u prvi kako bi im mirovina bila veća. Ako osiguranik odluči istupiti iz drugog stupa, njegova će se ukupna kapitalizirana sredstva iz obveznoga mirovinskog fonda prenijeti u državni proračun. I tu bi mogli nastati nemali problem, jer nema nikakve projekcije o tome koliko bi osiguranika to moglo učiniti. Odluči li to učiniti većina od tih 95 tisuća, mirovinski će se fondovi isprazniti, državni proračun (pre)brzo će potrošiti prebačeni novac, a ostat će obveza isplate mirovina iz proračuna za još više umirovljenika.

Dok je u Hrvatskoj pala popularnost guvernera HNB-a, preko noći je porasla popularnost guvernera švicarske središnje banke, iako malo tko zna njegovo ime (Philipp M. Hildebrand), čijom je odlukom švicarski franak ‘zavezan’ uz vrijednost od 1,2 eura. U ovom trenutku to znači da švicarski franak vrijedi 6,2 kune, ali to ne znači da će na toj razini ostati. Da bi ondje ostao, prema svemu sudeći, uskoro će morati intervenirati i guverner HNB-a Željko Rohatinski jer se odnos kune i eura približio razini od 7,5 kuna za euro, što je 20 do 30 lipa više nego što je bilo prošlog ljeta. Turistički priljev eura očito.

Čelnik Adris grupe Ante Vlahović ponovno će morati uložiti sve svoje diplomatsko i lobističko umijeće kako bi zaustavio jačanje konkurencije na hrvatskom tržištu cigareta. TDR-u prilično dobro ide prodaja cigareta u Srbiji pa je nedavno, kad je objavljeno da je Philip Morris u Srbiji otpustio 170 radnika zbog manje potražnje to objašnjeno upravo time što u Srbiji jača položaj rovinjskog proizvođača. No dobar položaj u Srbiji mogao bi se TDR-u vratiti kao bumerang. Srpski proizvođači cigareta traže od svojih vlasti intervenciju koja bi omogućila izvoz srpskih cigareta na hrvatsko tržište kao reciprocitet uvoza TDR-a, čije cigarete drže devet posto srpskog tržišta.

Stručnjaci iz Energetskog instituta ‘Hrvoje Požar’ još analiziraju vlastite podatke o lanjskom 12-po-stotnom padu potrošnje naftnih derivata. Spominju se kriza, povoljne hidrološke prilike za proizvodnju struje, cijene i tako redom, osim podatka da nove generacije cestovnih vozila imaju motore sa sve manjom potrošnjom. Ako štedljivi motori i nisu cjelovit odgovor na pitanje zašto pada potrošnja naftnih derivata, treba ih uzeti u obzir i u analiziranju lanjske prodaje i u planiranju prodaje.

Što je glad u siromašnim dijelovima svijeta u odnosu na mogućnost brze zarade na rastu cijena hrane? Nakon što je zamalo uništilo švicarsku ekonomiju kupovanjem franka, svjetski špekulantski novac okrenuo se prema svjetskim burzama hrane. U ovom trenutku fondovi već raspolažu s triput većom zaliham pšenice nego prije godinu dana, a cijene kukuruza i soje porasle su za 70 odnosno 43 posto. Stručnjaci za hranu tvrde da je to izravna posljedica ulaska špekulanata na tržište hrane i da je stvoren nov, i to prenapuhao, financijski balon. Fondovi se, međutim, i dalje klade na to da će cijene poljoprivrednih proizvoda još rasti, što u igru uvači još više špekulanata.