Izmjene novog ovršnog zakona

Hitne izmjene novog Ovršnog zakona neće unijeti red u kaos koji od početka godine vlada u ovrhama. Od sedam članaka Prijedloga izmjena najsuvijesti je onaj koji propisuje konkretne kazne za kršenje odredbe o zaštićenom računu koji, zakon to izrijekom kaže, banka mora otvoriti prema Fininu nalogu.

Novi Ovršni zakon zamijenio je gotovo svima loš istoimeni zakon donesen davne 1996. (NN 57/06.) koji je doživio čak osam novela. Najzanimljivije je da je 2003. uz veliku samohvalu donesena opsežna novela na posljednjem zasjedanju zakonodavca u tom sazivu, a već se nakon dvije godine (naravno, ponovno uz jednaku ili još veću samohvalu) donijela nova kojom se stanje većinom vratilo na ono prije novele iz 2003.

Sad se, po svemu sudeći, povijest ponavlja. Novi Ovršni zakon, koji još nije posve stupio na snagu, već se prvi put mijenja. Vlada je na svojoj 148. sjednici prihvatila Prijedlog izmjena i dopuna novog Ovršnog zakona koji će se, očito, na prvoj sjednici zakonodavca prihvatiti po hitnom postupku. To je, očito, rezultat velikog medijskog pritiska i mnogo slučajeva u kojima su zaplijenjeni i iznosi zakonom zaštićeni od ovrhe, a koje i Ovršni zakon iz ’96. i Novi zakon taksativno navode.

Prijedlog izmjena ima samo sedam članaka, od kojih onaj posljednji propisuje da čl. 2., 4. i 5. stupaju na snagu 1. siječnja 2012., a ostali u uobičajenu roku od osam dana nakon objave. Ponajprije, nije jasno zašto bi se po hitnom postupku prihvaćale odredbe koje se neće primjenjivati prije roka u kojem bi se i bez hitnog postupka (koji je sâm po sebi problematičan) mogle donijeti. To znači da su promjene koje će u kratkom roku stupiti na snagu samo one iz čl. 1., 3. i 6. Prijedloga.

U čl. 1. popis je onoga što se ne smije plijeniti proširen rodišljim i roditeljskim naknadama te drugim primanjima koja se po zakonu ne smiju dirati. Drugo je, očito, višak jer ako propis zabranjuje ovrhu, to je kao zabrana na snazi sve dok zakon to izrijekom ne promijeni. Ako je netko socijalno i općenito važna primanja kao što su rodišljke i roditeljske naknade ostavio podložnim ovrši, to bi bio pravi skandal. Čl. 4. Zakona o rodišljkim i roditeljskim naknadama i potporama (NN 85/08) takve pljenidbe zabranjuje pa se ta promjena čini viškom ili zamagljanjem biti, koja je i prije i sad (a nadamo se i ubuduće) zabranjivala takvu pljenidbu.

U čl. 3. propisano je da će Fina hitno prosljediti uplatiteljima (bankama, poslodavcima) podatke iz obavijesti koju treba dostaviti ovršenik. U obrazloženju Prijedloga navodi se da je najvažnije što će se postupak pojednostaviti i pojefitniti, a preskače se da obavijest mora dati ovršenik, koji najčešće ne zna da se provodi ovrha (katkad možda ni da postoji dug, ali to će ipak biti rjeđe), zbog čega ne može dati obavijest. Nigdje nema riječi o tome da se javnost jednostavno bombardira podacima kako dužnici moraju otvarati nov zaštićeni račun, a novi Ovršni zakon (to se ne mijenja ni tom novom) time izrijekom obvezuje banke kojima nalog daje Fina. Teško se oteti dojmu da nedostaje norma o kazni za one koji su ovrhu provodili i na zaštićenim iznosima, koji nisu davali nalog za otvaranje tih zaštićenih računa ili naloge nisu provodili, nego su očekivali obavijesti od dužnika iako ga nisu na pouzdan način izvijestili o ovrši. To se, sigurno, moglo riješiti podzakonskim aktom, a ne zakonom, i to po hitnom postupku, i nikako ne zakonom po hitnom postupku koji ne sadrži taj važni dio kao pretpostavku obavijesti dužnika.

U čl. 6. nova velika kazna za one koji budu kršili odredbe o novom zaštićenom računu – od 10 do 50.000 kuna za pravnu i fizičku osobu i dvije do 10.000 za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Budući da kazna mora biti jasno i unaprijed propisana, to je opravdana promjena, uključujući hitan postupak. Teško se oteti dojmu da je predložena novela novog Ovršnog zakona promašena, osim prekršajnog dijela. Mogućnost pravih promjena i pravljanja štetnih učinaka nije se iskoristila. Zašto se ne bi uvelo da svi budu nedvosmisleno pozvani na davanje podataka o zaštićenim iznosima, zašto se nisu ili preuzela stajališta sudskih praksi ili se promijenila glede statusa iznosa alimentacije i kreditnih obveza kod kojih postoji administrativna ili slična zabrana, zašto…? Vjerovatno se vrlo brzo mogu očekivati nove novele, zatim noveline novele itd. Sve zajedno, nažalost, ima obilježje izostanka pravne sigurnosti koja svima, a posebno gospodarstvu i ulagačima, tako često, bezuvjetno i hitno treba.