Recesija i izbori pitanje poreza dovode u prvi plan. Najčešće se zagovara smanjenje poreznog opterećenja na rad, a prijedlozi se razlikuju uglavnom po tome na čiji će se račun to kompenzirati. Sve je više prijedloga koji zagovaraju oporezivanje imovine uz istodobno smanjenje doprinosa i poreza na dohodak.
Najbolje su stvari na svijetu besplatne, ali prije ili poslije Vlada će pronaći način da ih oporezuje. Takav pesimistični način gledanja na porez sigurno dijeli cijeli svijet, uz iznimku Warrena Buffeta i još nekoliko bogataša. Odbojno stajalište prema toj obvezi dodatno su učvrstili krizni i drugi porezi koje su države uvele radi punjenja proračunskih rupa.
U vrijeme dok gospodarstvo stagnira porezno pitanje sve je aktualnije jer mnogo skupina traži njegovo smanjenje kako bi se potaknula ekonomija. Međutim, država teško može izazvati ususret tim zahtjevima jer njezini prihodi padaju zbog krize.
Što zbog recesije, a što zbog izbora, pitanje poreza u Hrvatskoj iskače u prvi plan, pa se u posljednje vrijeme pojavljuju razni prijedlozi o mijenjanju sadašnjih poreza ili uvodenju novih. Smanjenje poreznog opterećenja na rad zagovara većina tih predlagatelja. Prijedlozi se razlikuju uglavnom po tome na čiji će se račun to kompenzirati, odnosno koga treba dodatno udariti po džepu. ‘Vlasnike imovine’, čest je odgovor na to pitanje. Sve više političara, ekonomista i poduzetnika, naime, zagovara oporezivanje imovine uz istodobno smanjenje doprinosa i poreza na dohodak.
Oporezivanje kapitala dio je programa SDP-a koji kao argument za uvodenje takvih poreza ističe podatak da najveće poreze u Hrvatskoj plaćaju radnici.
