Prema načelu spojenih posuda, kako se pogoršava ekonomsko stanje države, tako se pogoršava i naplata kredita. Najsježiji podaci HNB-a, oni za lipanj, pokazuju da je na razini sustava nenaplativo 11,9 posto kredita. No iza toga ‘skromnog’ prosjeka krije se znatno lošije stanje – kod poduzeća je udjel nenaplativih kredita porastao na gotovo 20 posto! S naplatom kredita poduzećima problema imaju uglavnom velike i srednje banke, a male se muče kako kredite naplatiti stanovništvu. Konkretno, u velikim je bankama teško naplativo oko 19 posto kredita poduzećima i ‘samo’ oko 8 posto kredita stanovništvu, a u malim je bankama oko 13 posto kredita stanovništvu u teško naplativoj kategoriji B i C. Osjetno su porasli loši krediti odobreni građevinarstvu i poslovanju s nekretninama – njihov udjel iznosi 19,1 posto, a uključivanjem podataka za HAC i HC razina nenaplativih kredita građevinarstvu prelazi 30 posto!
Među djelatnostima s visokim udjelom u ukupnoj izloženosti i dalje je najrizičnija trgovina. Razina loših kredita porasla je na 22,9 posto. Ništa bolje nije ni u informatičkom sektoru gdje je nenaplativih čak 33,8 posto. U sektoru smještaja i pripreme hrane takvih je kredita 26,2, a u stručnim, administrativnim i drugim uslužnim djelatnostima 24 posto.
Začudo, stanovništvo još ne posuđuje s plaćanjem unatoč valutnim potresima. Kod stambenih kredita nenaplativih je švicara 6,4 posto, kredita u eurima oko tri, dok su najteže naplativi oni u kunama – loših je kunskih kredita 6,14 posto.
