Hrvatska kao članica EU – izazovi i prilike za hrvatske izvoznike

Samo je 18 mjeseci do ulaska Hrvatske u EU kao punopravne članice. To je razdoblje zapravo vrlo kratko jer još nema podataka o spremnosti države i poduzeća za taj korak.

Veliko zanimanje sudionika HBOR-ove Konferencije o poticanju izvoza izazvala je panel-rasprava na temu ‘Hrvatska kao članica EU – izazovi i prilike za hrvatske izvoznike’ zbog panelista poput potpredsjednika Uprave Europske investicijske banke (EIB) Wilhelma Molterera koji je upozorio na to da Hrvatska više nema mnogo vremena za stvaranje povoljnije klime za ulaganja u domaći gospodarstvo, što je preduvjet povećanja izvoza.

• Budući da je Hrvatska u jedinstvenu položaju, u vrlo će kratkom roku postati država članica EU, trebali biste omogućiti daljnju privatizaciju jer će se tako povećati mogućnosti i poboljšati investicijska klima u zemlji – poručio je Molterer.

Dodao je da je Hrvatskoj svakako nužna i reforma tržišta rada, odnosno povećanje fleksibilnosti, te jasna i jednostavna pravna regulacija koja će olakšati pristup stranim investitorima. Potpredsjednik EIB-a podsjetio je na podatak da je Hrvatskoj u posljednjih deset godina pozajmljeno otprilike 2,5 milijarde eura i da EIB pregovara s HBOR-om za još 250-ak milijuna eura kredita koji bi se plasirali u 2012. Istaknuo je da je riječ o velikim iznosima koje će Hrvatska imati na raspolaganju nakon ulaska u Uniju i da ona nisu namijenjena samo hrvatskoj Vladi nego i gospodarstvenicima.

• Budući da se ciljevi EU ponajprije odnose na povećanje gospodarskog rasta i zaposlenosti, održiv razvoj te brigu o ekologiji, prema tomu će se postaviti kriteriji kojima će se EU voditi u pružanju potpore novim članicama u uporabi sredstava iz strukturnih fondova – objasnio je Molterer.

Da povlačenje sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova EU nije lak posao, na slovenskom primjeru objasnio je Saša Keleman, direktor Odjela razvojnog i projektnog financiranja Slovenske izvozne i razvojne banke (SID banke). Iznio je podatak da je Slovenija nakon ulaska u Uniju na raspolaganju imala četiri milijarde eura iz fondova, od čega je dogovoreno povlačenje dviju, a ostvareno je povlačenje milijarde.

• Zbog loših rezultata, odnosno niske produktivnosti i visokog stupnja zaduženosti poduzetnika, između 80 i 90 posto, Slovenija je prihvatila nov razvojni model koji bi se trebao usredotočiti na ekonomska područja s pozitivnim multiplikativnim učincima kao što su visokotehnološki proizvodi – rekao je Kelemen.

Smatra da Slovenija upravo zbog izostanka fokusa, odnosno propusta u otkrivanju proizvoda i usluga koji mogu biti konkurentni na tržištu EU kao što su visokotehnološki proizvodi, i rasipanja novca na sve gospodarske grane nije postigla dobre izvozne rezultate.

Izvršni potpredsjednik Agrokor za izvozna tržišta Damir Kuštrak također misli da je 18 mjeseci do ulaska Hrvatske u EU kao punopravne članice veoma kratko razdoblje i da još nema podataka o spremnosti države i poduzeća za taj korak.

• Preostalo vrijeme trebalo bi se iskoristiti za edukaciju privatnog sektora i javne uprave kako bi taj prelazak na veliko i otvoreno tržište bio što bezbolniji – izjavio je Kuštrak.

Za utvrđivanje realnog stanja predložio je projekt ‘EU last minute’ kojim bi se na široj fronti proveli testovi na stres. Istaknuo je da bi Hrvatska svakako trebala očuvati odnose s članicama CEFTA-e Srbijom i BiH jer će s njima surađivati i u budućnosti, kad te zemlje budu dijelom Unije.

• Za razliku od gospodarstava zemalja prošlog kruga pridruživanja Uniji koje su u nju ušle s visokim stopama gospodarskog rasta, hrvatska ekonomija anemična je, ima male stope izvoza i druge loše ekonomsko pokazatelje, i to sada, kad je manje od dvije godine do članstva – objasnio je Boris Vujčić, zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke (HNB).

Rekao je da Hrvatska ne treba osmišljavati nove metode privlačenja stranih ulaganja, nego iskoristiti iskustva i primjere zemalja kao što su Češka, Slovačka i Baltička zemlje jer je analiza pokazala da su za 80 posto od ukupnog izvoza tih zemalja zaslužna izravna strana ulaganja. Vujčić je upozorio i na to da Unija neće promijeniti stanje u kojem se Hrvatska nalazi, nego da bi ulazak u nju trebao biti konačni okidač za privlačenje izravnih stranih investicija orijentiranih na izvoz umjesto na međunarodno neutrživa dobra. Dodao je da se nakon ulaska u EU ništa neće promijeniti u pristupu Hrvatske inozemnim izvorima financiranja jer je domaći financijski sustav već integran u eurozonu i da banke iz eurozone pod kontrolom drže 90 posto bankarske aktive.

Da Hrvatska u EU ulazi u prilično lošem ekonomskom trenutku jer je kriza negativno utjecala na gotovo sve aktivnosti, misli Joaquín de la Herrán, izvršni direktor španjolske Agencije za osiguranje kredita i izvoza (CESCE).

• Međutim, prilika koju je iznjedrila kriza u pritisku je za provedbu brzih promjena i prilagodbe, koraka koji nikad ne bismo napravili da nije bilo krize – rekao je De la Herrán.

Objasnio je da Hrvatsku kao i Španjolsku muči velik problem nelikvidnosti i da su novonastale ekonomske okolnosti povećale potrebu za osiguranjem kredita za izvozne. Tako institucije za osiguranje kredita premošćuju jaz između nelikvidnih banaka i poduzeća. S njime se složio Andreas Klasen iz Euler Hermes, tvrtke za osiguranje kredita. Klasen je ustvrdio da je osiguranje kredita proizvod koji njemački izvoznici najviše traže.

• Potvrđuje to i podatak da je u 2010. u odnosu na godinu prije zabilježen 40-postotni porast potražnje za osiguranjima kredita i da su osiguranja narasla na 32,5 milijuna eura – rekao je Klasen.

Kako je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) zadržala jednaku cijenu kredita za hrvatske poduzetnike i kako potiče inovativno poduzetništvo, ukratko je objasnio Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a.

• HBOR već godinama uspješno surađuje s posebnim međunarodnim financijskim ustanovama kao što su EIB, CEB, IBRD i KFW i već se nekoliko godina nije zaduživao na tržištu kapitala, nego je sredstva pribavljao upravo u tim posebnim financijskim ustanovama. Budući da one na drukčiji način određuju cijenu kapitala nego što se određuje na tržištu kapitala, uspjeli smo kamatne stope na svoje kredite zadržati na razinama onih prije izbijanja krize, i to unatoč smanjenju kreditnog retinga države i financijskoj krizi koja potresa eurozonu. Uz to HBOR je odlučio smanjiti svoju dobit kako bi hrvatskim gospodarstvenicima omogućio zaduživanje po povoljnim uvjetima.

• Financiranje inovacija i poduzetnika početnika nosi rizik koji se osim visokih troškova ulaganja i niske razine povratka posebice u ranim fazama odnosi na to da se vrijednost novog proizvoda potvrđuje tek na tržištu, a mnogi proizvođači tako ne opstaju kao što ne opstaju ni sve novoosnovane tvrtke.

• Budući da poslovne banke nisu sklone preuzeti takve rizike, HBOR izravno provodi programe financiranja poduzetnika početnika i pronalazača. Kvalitetna je financijska potpora nužna kako bi se ideje naših pronalazača pretvorile u konkretne proizvode koji opstaju na tržištu. Hrvatski pronalazači mogu se tako koristiti kreditima koje nudi Program financiranja pronalazača koji je HBOR uveo još 2006., a namijenjen je nabavi osnovnih sredstava: troškova postrojenja, odnosno opreme i uređaja, troškova dogradnje i uređenja poslovnog prostora te kupnje i gradnje poslovnog prostora, ali samo za iskusne i uspješne poduzetnike. Financiranje po tom programu može se provoditi izravnim kreditiranjem malih i srednjih trgovaca i društava i obrta ili ulaganjem u temeljni kapital. Provodi se u suradnji s BICRO-om. Uz Program za financiranje pronalazača hrvatski pronalazači svoje pronalaske i nove tehnologije mogu financirati i u sklopu drugih HBOR-ovih kreditnih programa. HBOR je do sada za financiranje novih proizvoda i tehnologija odobrio više od 750 milijuna kuna kredita. Bila je riječ o proizvodima od kojih je većina mjesto našla i na međunarodnom tržištu.

• Primjena modela A i A+ posredno je izazvala ukupno smanjenje kamatnih stopa na obrtna sredstva. Naime, prije provedbe natječaja za dodjelu kvota kamatne stope na obrtna sredstva bile su vrlo visoke, katkad dvocifrene, a na posljednjoj dražbi za model A+ najviša je ponderirana kamatna stopa za krajnjeg korisnika bila 4,3 posto. Relativno slab uspjeh modela B pokazao je da je nesigurnost koju izaziva kriza snažna kočničarka investicijskog poduzetničkog duha. Iako smo u modelu B nudili jamstva, strah od nemogućnosti plasmana proizvoda i usluga na tržište demotivirao je poduzetnike, stoga taj model nije polučio uspjeh kakav su imali modeli A i A+.