Trenutačno na Marsu mnogo znanstvenih timova radi brojna istraživanja kojima je cilj dokučiti što se događalo na tom planetu. Dosadašnji rezultati idu u prilog teorijama da je nekad na Marsu doista bio ocean, a isto misli i Goran Salamunićar.
Svemirske agencije NASA, ESA, Roscosmos, JAXA i druge zainteresirane su za programe koji će automatski analizirati slike, na njima označavati kratere, ali žele i druge programe koji će pronalaziti neke neobičnosti na tim slikama i tako znanstvenike upozoriti na što da se usredotoče u tom mnoštvu podataka. Radi se i na tome da takvi algoritmi daju i više informacija o samom obliku kratera. Na Marsu postoje krateri oblika kakvih nema na Mjesecu, a uzrok tome može, zbog leda pod površinom, biti različit sastav tla Marsa u odnosu na Mjesec. Tako i iz samih kratera, kaže Salamunićar, možemo iščitati i što se nalazi ispod površine planeta.
Katalogom kratera na Marsu koristili su se i neki znanstvenici koji procjenjuju vjerojatnost da Zemlju pogodi neki veći meteorit, iako je, kaže Salamunićar, izravno uspoređivanje Marsa i Zemlje upitno s obzirom na čitav niz faktora. Logika je da znanstvenici od nečega moraju krenuti, pa kad u sve uključuje i obrađene kataloge distribucije kratera na Marsu, dobivaju bolje rezultate nego da to ne uzimaju u obzir. Salamunićar ne krije ni zadovoljstvo time što već brojni znanstvenici koriste podatke iz njegovih istraživanja, jer time njegov rad dobiva na težini. I nakon doktorata Salamunićar bi se želio nastaviti baviti istraživanjima algoritama za detekciju kratera i zbog niza potencijalnih primjena.
Goran Salamunićar vlasnik je i patenta na algoritam za rješavanje zaštite od spamova, odnosno neželjene elektroničke pošte. Riječ je o novom protokolu za razmjenu elektroničke pošte koji se uveća ugrađene mehanizme kojima se onemogućava ili bitno smanjuje mogućnost slanja neželjene elektroničke pošte, a to je danas jedan od najvećih problema u elektroničkoj komunikaciji koji u svijetu stvara štetu od nekoliko desetina milijardi eura.
