PARADOKS Pravilnik Splitskog sveučilišta pravno veoma loš

Zahvaljujući još jednoj uspješnoj suradnji Kraša i agencije Drap, životinjsko carstvo – dinosauri, virtualni album za skupljanje sličica na portalu www.igraoni.ca, otkrit će čudesan svijet dinosaura u 3D animaciji, a nova računalna igra omogućit će sate interaktivne zabave. Tim projektom Kraš je prvi u regiji iskoristio AR tehnologiju i digitalizirao tradicionalni brend zadržavši sve njegove vrijednosti. Projekt nije samo jedinstven po tome što se koristi inovativnom tehnologijom proširene stvarnosti (Augmented Reality) nego zato što je, kako stoji u priopćenju, ovo prvi put da je tradicionalni brend na ovakav način prenesen u digitalnu sferu.

Digitalna agencija Brlog i reklamna agencija Bruketa&Žinić OM osmislile su poštansku marku s QR kodom u povodu 20. obljetnice izdavanja poštanskih maraka Hrvatske pošte. QR kod s nove poštanske marke Hrvatske pošte, koja se službeno naziva Dan marke 2011. i čija je vrijednost 3,10 kuna, korisnika povezuje s mobilnom web-stranicom qrmarka.posta.hr koja omogućuje da upisom jedinstvenog koda s marke korisnik odmah dobije potvrdu o dospjeću svoje pošiljke te dodatne podatke o njezinu putovanju. Korisnici mogu dodavati svoje tekstove i slike, razne obavijesti o odredištu marke i slično. Za očitavanje QR koda potreban je mobilni uređaj s pristupom internetu te jedna od nekoliko aplikacija koja se može besplatno i jednostavno instalirati. QR marka u optjecaju je od 9. rujna.

Novom trendu usluga videa na zahtjev pridružila se i Nova TV predstavljanjem usluge OYO. Osim filmova, među kojima se izdvajaju ‘Harry Potter i Darovi smrti’, ‘Kraljev govor’ (The King’s Speech), ‘Termin’ (Due date), ‘Machete’, ‘Kad te ljubav pronađe’ (Life As We Know It), ‘Plaćenici’ (The Expendables), ‘Ledeni ubojica’ (The Mechanic), OYO će nuditi i premijerne prikaze određenih serijala i emisija. Korisnici putem ovog servisa mogu gledati i sadržaje produkcije Nove TV i Dome TV. OYO je sastavni dio međunarodnog brenda VOYO koji je u siječnju u Češkoj lansirala korporacija CME (Centraleuropean Media Enterprises). Hrvatska je druga zemlja koja je pokrenula svoj servis VOD, a uskoro se očekuje njegovo pokretanje i u drugim zemljama u grupaciji CME.

Neograničenim predavanja na svom sveučilištu i drugima s pomoću instituta vanjske suradnje pojedini profesori već se dulje koriste da bi, kako se to popularno naziva, ‘tezgarili’ i mnogo zaradili. Problem je to koji se među mnogim drugima trebao riješiti paketom zakona koji je predlagao ministar Fuchs. Predloženo je rješenje da se dodatni rad više ne tretira kao ‘vanjska suradnja’, nego kao prekovremeni rad, i da ne smije iznositi više od trećine radnog vremena.

Ipak, budući da mnoga rješenja predložena paketom zakona nisu zadovoljila akademsku zajednicu, zbog čega su zakoni stopirani, tako je i to pitanje ostalo neriješeno. Sveučilište u Splitu Pravilnikom je pokušalo promijeniti tu situaciju.

Umjesto o 120, ali prvo znači da će se najtraženiji nastavnici na tržištu ‘a priori’ spriječiti u radu izvan matične ustanove jer u pravilu imaju puno radno opterećenje. U članku 8. stoji i da se ne može angažirati vanjskog suradnika ako postoji nastavnik koji nema puno radno opterećenje, bilo u toj sastavnici bilo na cijelom sveučilištu.

To se čini još nevjerojatnijim ako se zna da je na posljednjoj Smotri Sveučilišta u Splitu u animiranju maturanata za upis na studije službeno sudjelovala i visokoškolska ustanova koja je sad svrstana upravo u kategoriju ‘neprijatelja’ (uzgred, ta ustanova ima program prilično različit od programa sastavnica Sveučilišta i nije nikakva konkurencija).

Drugo, u članku 5. Pravilnika propisano je da će se uskratiti suglasnost bilo kojem nastavniku za rad izvan matične ustanove ako je ondje potreba za njegovim radnim opterećenjem na razini od 120 posto norme; ako je manje opterećen, dobit će suglasnost, ali neće honorar.

Potonje je u redu ako bi se radilo o 100 posto.

To zapravo znači da se, naprimjer, stručnjaka svjetskoga glasa iz Zagreba ne može angažirati za nekoliko sati na stave zato što u Splitu postoji profesor koji nema puno nastavno opterećenje – iako su razlike u kvaliteti jasne i možda upravo zato taj stručnjak godinama gostuje na zadovoljstvo u prvom redu studenata, jer svakomu je jasno da u tom slučaju honorar ne može biti motiv.

Treće, u članku 13. Pravilnika propisano je da se ne primjenjuje na suradnju s visokim učilištima u inozemstvu.

Ovakva diskriminacija znači samo jedno – ako je gost profesor iz Zagreba, Rijeke ili Osijeka, onda je njegovo gostovanje zabranjeno osim ako nije riječ o području za koje nema splitskog stručnjaka. Ali zato takvih ograničenja nema za gosta iz Ljubljane, Sarajeva, Beograda, Bukurešta, Sofije… To je teško i komentirati i najbolje je samo navesti, nažalost, prečest zaključak: ‘Sapienti sat.’