postale pouzdan oslonac za poslovanje plantaže – kaže Davor. Za razliku od tog već zavidno organiziranog posla Viduka je unatoč dokazanu rokerskom autorskom i izvođačkom potencijalu tijekom 90-ih godina proživljavao dugu i tešku krizu. Usporedbom s razvojem scene trash-dancea zavladala je režimska poticana diktatura tambura i pseudofolka, u čemu su kreativnosti sklene rokerska i alternativna scena stjerane na marginu. Svrao je neko vrijeme u Majkama, a zatim osnovao Kojote.
- Kao profesionalni glazbenik bio sam i autorski i izvođački potpuno posvećen Kojotima, ali vremena potkraj 90-ih doista su bila teška. Tad si je doista svatko uzimao pravo da organizira koncert, što je uz opću, rocku nesklonu, klimu imalo pogubne rezultate. Kulminacija toga bila je moja odluka da 2000. napokon raspustim Kojote i nađem nov put. I upravo u to vrijeme raspada Kojota dogodila se očeva bolest, brat Marin bio je posvećen vođenju kluba Jabuke pa sam uletio u posao s kupinama. Istina, u početku baš nisam bio time oduševljen, ali sam to s vremenom zavolio – kaže Viduka.
S obzirom na naš suprotan dnevni raspored i dinamiku aktivnosti u kupinjaku i na sceni Dado ima velikih problema s usklađivanjem obveza otkako je od 2001. i formalno postao član Kawasaki 3P-a. Dado ljeti, kad su koncerti najčešći, već u ponedjeljak rano ujutro, odmah poslije kasne svirke vikendom, radi s kupinama. U tom dijelu posla nema zamjenu ili pomoćnika.
Od sedam tona ubranog ploda kupine po berbi Viduka je oko dvije trećine na tržište plasirao kao svjež plod prodajom na vlastitim štandovima, što se pokazalo najučinkovitijim modelom. Bilo je, kaže, i pokušaja plasmana preko trgovačkog lanca, međutim količine kojima raspolaže nisu dovoljne za opskrbu cijelog lanca.
- Važan je i naš nastup u sklopu zadruga Kupina-eko koju je osnovao moj otac i u kojoj je 15-ak uzgajivača i prerađivača kupina. I ove smo godine uz potporu Grada Zagreba, Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo te Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije organizirali osme Dane hrvatskih kupina i proizvoda od kupina. Od polovine srpnja na 11. štandova na sedam frekventnih lokacija u Zagrebu promotivno su se prodavale kupine i proizvodi od njih. Sudjelujem i na izložbama Dana hrvatskih kupina, gdje sam drugi put zaredom s plodom kupine sorte bojšen pobijedio u izboru za najukusniji plod, a treću godinu zaredom dobio sam srebrnu medalju za kupinovo vino – kaže Viduka.
Iako je zadovoljan biznisom s kupinama i dosadašnjom zaradom, ističe pad zarade u tom poslu. Razlog zbog kojeg ona ove godine neće biti ni blizu prijašnjim godinama jest, među ostalim, u tome što je država prije dvije godine obustavila isplatu poticaja za uzgoj sadnica.
