m-zaba PRISTAJE SVIMA

Domaćin prvog okupljanja Ivan Tolić, predsjednik Uprave TŽV-a Gredelj, u pozdravnom govoru rekao je da je tvornički prostor pravo mjesto za početak rada Kluba izvoznika koji treba senzibilizirati javnost i posebice donositelje političkih odluka da shvate kako je nužno poboljšati izvozne uvjete.

Ovako ćemo zasigurno ćemo otvoriti dodatne prostore i zajedno sudjelovati u stvaranju izvozne klime kakvu svi trebamo i zaslužujemo – rekao je Tolić.

Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera i voditelj Kluba izvoznika, rekao je da je jedan od glavnih razloga osnutka Kluba Liderova želja da djeluje kao društveno odgovorna tvrtka.

Izvoz je jedini preostali generator rasta hrvatskoga gospodarstva. Samo snažan izvoz podignut će Hrvatsku s dna ljestvice prognoze rasta koju su za 30 tranzicijskih zemalja izradili analitičari MMF-a i Svjetske banke. Svi moraju postati svjesni da nema održivog rasta bez izvoza, stoga ćemo žestoko lobirati kako bi izvoz postao središnja tema izbornih programa i nezaobilazna u medijima, posebice kad se razgovara s članovima Vlade i oporbenim čelnicima. Zapravo, novi premijer trebao bi svakako pozvati izvoznike i pitati ih što je nužno da bi napredovali – rekao je Šajatović, dodavši kako će se ići toliko daleko da će se analizirati koliko često novinari postavljaju pitanja o izvozu i koliko tu riječ spominju njihovi sugovornici.

Kao kvalitetna i referentna potpora ciljevima Kluba trebala bi poslužiti analiza ‘Izvoz: kontrolna točka’, nov alat za mjerenje i ocjenjivanje izvozne klime koji je za Lider izradila konzultantska kuća A. T. Kearney čiji je predstavnik Filip Glavan istaknuo najvažnije pokazatelje. Ukratko, apsurd današnje situacije dovoljno opisuje podatak da je samo 7,5 posto hrvatskih tvrtki izvozno orijentirano, odnosno da više od 10 posto prihoda ostvaruje na stranom tržištu.

Te su tvrtke ostvarile 31 posto ukupnih prihoda svih hrvatskih tvrtki i 46 posto njihove neto dobiti. Analiza pokazuje da su profitabilnije i da su njihovi prihodi s inozemnih tržišta u prvoj polovini godine rasli dvostruko brže nego na domaćem. Preciznije, izvoznici su znatno poboljšali svoje poslovanje u 2011. duguviši svoju agregiranu neto dobit s 3,7 posto u prvih šest mjeseci lani na 9,3 u istom razdoblju ove godine. Naravno, stanje nije jednako u svim djelatnostima, pa je tako u posljednje tri godine rasla jedino proizvodnja kemikalija, kemijskih i farmaceutskih proizvoda.

U sklopu susreta održan je i okrugli stol na temu ‘Kako potaknuti izvoznu klimu’ koji je kao uvodničar otvorio prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, gost-analitičar i predsjednik NO-a Podravke, koji je pozdravio osnutak Kluba i definirao glavne probleme.

Malene zemlje poput Hrvatske moraju izvoziti da bi se razvijale. Nemaju dovoljno robe ni ljudi da zadovolje svoje potrebe i izbjegnu uvoz. Osim toga Hrvatska je visokozadužena zemlja. Taj je dug mnogo opasniji nego što se mnogima čini. Kuna vani nije konvertibilna, zato moramo proizvoditi robu i osmišljavati usluge kako bismo otplati zaduženje, a to se može jedino izvozom.

Na neki je način sva hrvatska imovina već zadužena. Valutna klauzula i devizna štednja velike su iluzije jer treba se pitati jesu li ljudi doista zaradili devize ili je to zarada od banaka koje su vani kupile eure. Još od 1994. vodi se loša monetarna politika, sad se ne mogu uvoditi radikalne mjere – uvjeren Jurčić, koji je dodao da je kod nas struktura državnih investicija loša. Točnije, previše se ulagalo u projekte koji se isplaćuju tek dugoročno. Osim toga, dodao je Jurčić, ‘izvozimo ono što smo proizveli u prethodnom razdoblju, a malo je nove dodane vrijednosti’. Izvoznika i poduzetnička klima zahtijeva aktivna angažman države, smatra Jurčić, jer mora stvoriti okvir da se napokon isplati raditi i proizvoditi u Hrvatskoj, pa i izvoziti.

Kod kuće nemamo komu prodati sve što napravimo. Veći dio proizvodnje, čak 82 posto, oplemenjeni su lohn-poslovi za strane naručitelje. Specifični smo na tekstilnom tržištu jer radimo, isplaćujemo plaće, ne otpuštamo ljude i u proteklih pet godina uložili smo u razvoj više od milijun eura. Čak nam je produktivnost na razini EU. Međutim, u raljama smo svjetske industrije koja nam konkurira šoping-centrima na domaćem tlu – rekao je Ivica Cerovečki, predsjednik Uprave Kotke.

Slično je i u sektoru u kojem radi Badel 1862. Njegova je predsjednica Uprave Zvjezdana Blažić istaknula potrebu za zajedničkim nastupom na trećim tržištima.

Pregovaramo s Kinežima koji su veoma zainteresirani za suradnju s Hrvatskom, no jedno od sredstava kojima ćemo sustavno pratiti izvoznu klimu jest analiziranje intervjuja utjecajnih opinion makera, aktualnih donositelja ekonomskih odluka te onih koji to namjeravaju postati. Njime ćemo mjeriti koliko se i u kojem kontekstu u njima spominje izvoz.

Prva analiza intervjuja u posljednjih mjeseci dana pokazala je da je izvozna problematika vrlo rijetko zastupljena u javnim istupima istaknutih političara. Primjerice, Martina Dalić u prvom intervjuu otkako je imenovana ministricom financija, danom mjesečniku Banci, na šest stranića izvoz ne spominje ni u kojem kontekstu. Niti ju je novinar išta pitao o izvozu niti je ona imala potrebu spomenuti ga i bez pitanja. Ministar gospodarstva Duro Popijač pak u velikom je intervjuu za tjednik Globus skroman ovogodišnji rast izvoza naveo samo kao jedan od elemenata za koje vjeruje da će pridonijeti rastu BDP-a i u trećem kvartalu. Samo se neznatno više izvoz spominje u intervjuima čelnika Kukuriku koalicije.

Premijerka, za koju bismo voljeli da su joj puna usta izvoza, u izjavama u proteklih mjesec dana nije govorila o njemu. A ako o izvozu uopće ne govorimo, ne možemo govoriti ni da vlada izvozna klima koja će ga potaknuti.