PBZ GRUPA POVEZUJE NAS USPJEH

Uvijek smo govorili: ‘Izvoz nam je jedina šansa…’ Na kraju smo shvatili da sami moramo nešto poduzeti. Dame i gospodo, predstavljamo Klub izvoznika: Badel 1862, Đ. Đ. Holding, Elektrokontakt, Eurocable, HPB, JGL, Kraš, Kotka, Pliva i TVŽ Gredelj. Slijede i drugi.

Prostorijama TŽV-a Gredelj 27. rujna održan je prvi susret Kluba izvoznika koji je utemeljio poslovni tjednik Lider radi okupljanja izvozno orijentiranih tvrtki kako bi se donositelji političkih odluka, poslovna zajednica i.

Domaćin prvog okupljanja Ivan Tolić, predsjednik Uprave TŽV-a Gredelj, u pozdravnom govoru rekao je da je tvornički prostor pravo mjesto za početak rada Kluba izvoznika koji treba senzibilizirati javnost i posebice donositelje političkih odluka da shvate kako je nužno poboljšati izvozne uvjete.

„Ovako ćemo zasigurno otvoriti dodatne prostore i zajedno sudjelovati u stvaranju izvozne klime kakvu svi trebamo i zaslužujemo“, rekao je Tolić.

Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera i voditelj Kluba izvoznika, rekao je da je jedan od glavnih razloga osnutka Kluba Liderova želja da djeluje kao društveno odgovorna tvrtka.

„Izvoz je jedini preostali generator rasta hrvatskoga gospodarstva. Samo snažan izvoz podignut će Hrvatsku s dna ljestvice prognoze rasta koju su za 30 tranzicijskih zemalja izradili analitičari MMF-a i Svjetske banke. Svi moraju postati svjesni da nema održivog rasta bez izvoza, stoga ćemo žestoko lobirati kako bi izvoz postao središnja tema izbornih programa i nezaobilazna u medijima, posebice kad se razgovara s članovima Vlade i oporbenim čelnicima. Zapravo, novi premijer trebao bi svakako pozvati izvoznike i pitati ih što je nužno da bi napredovali“, rekao je Šajatović, dodavši kako će se ići toliko daleko da će se analizirati koliko često novinari postavljaju pitanja o izvozu i koliko tu riječ spominju njihovi sugovornici.

Kao kvalitetna i referentna potpora ciljevima Kluba trebala bi poslužiti analiza ‘Izvoz: kontrolna točka’, nov alat za mjerenje i ocjenjivanje izvozne klime koji je za Lider izradila konzultantska kuća A. T. Kearney čiji je predstavnik Filip Glavan istaknuo najvažnije pokazatelje. Ukratko, apsurd današnje situacije dovoljno opisuje podatak da je samo 7,5 posto hrvatskih tvrtki izvozno orijentirano, odnosno da više od 10 posto prihoda ostvaruje na stranom tržištu.

Te su tvrtke ostvarile 31 posto ukupnih prihoda svih hrvatskih tvrtki i 46 posto njihove neto dobiti. Analiza pokazuje da su profitabilnije i da su njihovi prihodi s inozemnih tržišta u prvoj polovini godine rasli dvostruko brže nego na domaćem. Preciznije, izvoznici su znatno poboljšali svoje poslovanje u 2011. duguviši svoju agregiranu neto dobit s 3,7 posto u prvih šest mjeseci lani na 9,3 u istom razdoblju ove godine. Naravno, stanje nije jednako u svim djelatnostima, pa je tako u posljednje tri godine rasla jedino proizvodnja kemikalija, kemijskih i farmaceutskih proizvoda.

U sklopu susreta održan je i okrugli stol na temu ‘Kako potaknuti izvoznu klimu’ koji je kao uvodničar otvorio prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, gost-analitičar i predsjednik NO-a Podravke, koji je pozdravio osnutak Kluba i definirao glavne probleme.

„Malene zemlje poput Hrvatske moraju izvoziti da bi se razvijale. Nemaju dovoljno robe ni ljudi da zadovolje svoje potrebe i izbjegnu uvoz. Osim toga, Hrvatska je visokozadužena zemlja. Taj je dug mnogo opasniji nego što se mnogima čini. Kuna vani nije konvertibilna, zato moramo proizvoditi robu i osmišljavati usluge kako bismo otplati zaduženje, a to se može jedino izvozom“, rekao je Jurčić.

Na neki je način sva hrvatska imovina već zadužena. Valutna klauzula i devizna štednja velike su iluzije jer treba se pitati jesu li ljudi doista zaradili devize ili je to zarada od banaka koje su vani kupile eure. Još od 1994. vodi se loša monetarna politika, sad se ne mogu uvoditi radikalne mjere – uvjeren Jurčić, koji je dodao da je kod nas struktura državnih investicija loša. Točnije, previše se ulagalo u projekte koji se isplaćuju tek dugoročno. Osim toga, dodao je Jurčić, „izvozimo ono što smo proizveli u prethodnom razdoblju, a malo je nove dodane vrijednosti“. Izvoznika i poduzetnička klima zahtijeva aktivna angažman države, smatra Jurčić, jer mora stvoriti okvire da se napokon isplati raditi i proizvoditi u Hrvatskoj, pa i izvoziti.

„Kod kuće nemamo komu prodati sve što napravimo. Veći dio proizvodnje, čak 82 posto, oplemenjeni su lohn-poslovi za strane naručitelje. Specifični smo na tekstilnom tržištu jer radimo, isplaćujemo plaće, ne otpuštamo ljude i u proteklih pet godina uložili smo u razvoj više od milijun eura. Čak nam je produktivnost na razini EU. Međutim, u raljama smo svjetske industrije koja nam konkurira šoping-centrima na domaćem tlu“, rekao je Ivica Cerovečki, predsjednik Uprave Kotke.

Slično je i u sektoru u kojem radi Badel 1862. Njegova je predsjednica Uprave Zvjezdana Blažić istaknula potrebu za zajedničkim nastupom na trećim tržištima.

„Pregovaramo s Kinežima koji su veoma zainteresirani za suradnju s Hrvatskom, no…“

Za potrebe projekta ‘Liderov klub izvoznika’ u suradnji s konzultantskom kućom A. T. Kearney osmišljen je svojevrsni indeks izvozne klime pod nazivom ‘Izvoz: kontrolna ploča’. Podaci o izvozu za ovogodišnji srpanj polazna su osnova koja će poslužiti za buduće redovito uspoređivanje statističkih i drugih podataka koji se odnose na izvoz i iz kojih se može iščitati postaje li izvozna klima povoljnija ili nepovoljnija za izvoznike.

Međutim, svi mi izvoznici razletimo se na sve strane umjesto da se usredotočimo na tržište na kojem smo konkurentni, kao što je kinesko.

Dražen Matiegka, predsjednik Uprave Eurocable Groupa, istaknuo je kako bez jasne odluke s vrha vlasti o dugoročnom razvoju opstanak neće biti moguć. S položaja bankara govorio je Čedo Maletić, predsjednik Uprave HPB-a, koji je rekao da su prema istraživanju koje je provela Europska komisija (kad već nije nitko kod nas) preduvjeti konkurentnosti dosljedna porezna politika i dobro društveno uređenje, kvalificirana radna snaga na tržištu te tek na trećem mjestu raspoloživi uvjeti financiranja.

„Kraš izvozi svih stotina godina postojanja, danas posebice jer su proizvodne linije na tržištu velike za našu industriju, pa su takve i investicije za njih. Izvozimo većinom zato što je domaći tržište premaleno za naš kapacitet. Barem dio onog što je govorio Ljubo Jurčić treba zaživjeti što prije. Primjerice, različite su stope poreza na dobit u izvozu i na domaćem tržištu. Iskreno se nadam da će Klub predložiti mjere budućoj vladi da smanji broj tih nelogičnosti“, ponadao se Mijo Batinić, direktor Kraševe Službe kontrolinga.

„Hrvatska ima skromne resurse i stoga ih treba mudro usmjeravati. Mnogo novca daje se na sve strane, za razne poticaje, umjesto da se preusmjeri u poticanje rasta konkurentnih tvrtki i sektora. Napokon treba poduprijeti one koji znaju“, rekao je Ivo Usmiani, predsjednik Uprave Jadrana – Galenskog laboratorija, tvrtke koja nakon 30 osvojenih tržišta planira pokriti još 20 novih.

„Iako izvozimo 85 posto proizvoda, kao dio koncerna EGO imamo vrhunsku kvalitetu i pokrivamo više od 50 posto svjetske potražnje, ali unutar koncerna moramo se boriti da proizvodnja ostane u Hrvatskoj. Veliki su nam troškovi rada, porezi i nameti, što hitno treba promijeniti ako želimo da se održi proizvodnja u Hrvatskoj“, istaknuo je Branko Žiža, voditelj Elektrokontaktna izvoza.

Svoje je mišljenje na kraju iznio i prvi domaćin Ivan Tolić upozorivši na to da će se ‘do ulaska u EU posebno pratiti provedba poglavlja o pravosuđu i tržišnom natjecanju, posljednje ponajviše, kako bi Europa svojim tvrtkama omogućila lakši ulazak na naše tržište. Europa ima različita mjerila, ali i hrvatska politika trebala bi provoditi protekcionizam, dakle ono s čime se mi izvoznici svakodnevno suočavamo na tržištu’.

Na kraju okruglog stola voditelj Kluba izvoznika Miodrag Šajatović istaknuo je kao zanimljivost što na prvom susretu nitko nije načeo temu tečaja. O tome će, složili su se članovi, i o daljnjim strategijama nastaviti na sljedećem susretu koji će se održati za tri mjeseca. U međuvremenu će Lider i A. T. Kearney redovito, jedanput na mjesec, pratiti izvoznu klimu.