Potez je sad na Jadranki Kosor: ili će poslati Šeksa u političku mirovinu, kao što je namjeravala, ili će ostati njegova zatočenica i ugroziti istragu zločina u srpskim logorima

KOS-ova besmislica

Ali nisu. Jer prvooptuženi je ovaj put bio Vladimir Šeks. Dakako da je i optužnica protiv Vladimira Šeksa za genocid 1991. godine u Vukovaru pravno-politička besmislica iz KOS-ova laboratorija. Ali za razliku od dr. Bosanac, Vladimira Šeksa, kao siva eminencija političko-pravosudnog sustava u proteklih dvadeset godina, ima svoju dio nicu političke odgovornosti za to što te optužnice nisu već stavljenje ad acta, bez ove pravosudne farse. Zakon kojim si je Srbija dala nadležnost za suđenje svih ratnih zločina na području država protiv kojih je ratovala donesen je još 2003. I u oporbi, Vladimir Šeks ga je mogao pročitati, predvidjeti posljedice, upozoriti. U vrijeme kad su državna odvjetništva Srbije i Hrvatske sklapala sporazum o suradnji u progonu ratnih zločina, 2006. godine, Šeks je bio utjecajan član vladajuće garniture. Tim sporazumom hrvatska je strana propustila staviti izvan snage optužnice bivšega vojnog tužiteljstva JNA, dakle ove današnje aktualizirane, a srpska je strana uspjela ubaciti odredbu prema kojoj se suradnja odnosi samo na ratne zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH. Dakle, uz hrvatski pristanak izuzela je iz kaznenog progona zločine u logorima u Srbiji koji su ključna spona prema kaznenoj odgovornosti Srbije za ratne zločine i ključni trag prema Upravi bezbednosti JNA, odnosno KOS-u kao istinskom laboratoriju tih zločina. U Hrvatskoj to niko nije primijetio niti prigovorio – ni vlast, ni oporba, niti obavještajna zajednica, a ni Vladimir Šeks. Učinila je to samo dotad anonimna pravnička udruga Vukovar 91. Zahvaljujući njihovoj upornosti poništeni su efekti lošega međudržavnog sporazuma i pokrenuti postupci protiv Uprave bezbednosti i njezina šefa generala Aleksandra Vasiljevića.

Šeksova parada

U međuvremenu je osječko državno odvjetništvo prikupilo vrlo relevantne dokaze i podnijelo optužnicu protiv generala Vasiljevića i suradnika za zločine u logorima. Čeka se tek da je sud potvrdi. Dokazi su takvi da će ih beogradski sud za ratne zločine teško moći ignorirati. U međuvremenu, hrvatski su istražitelji dvaput ispitali generala Vasiljevića u Srbiji. U tišini. Osječko državno odvjetništvo ide dalje i već je najavilo proširenje istrage protiv generala Vasiljevića i za zločine u Veliprometu. Sljedeći je logični korak proširenje istrage i za zločin na Ovčari. Tomu su sklene i neke moćne zapadne države. Tomu nisu neskloni ni neki krugovi u Srbiji. A sve to može ugroziti Šeksova parada oko njegove optužnice i njegov zakon o ništavnosti tih optužnica.

Ali zašto? Odgovor valja potražiti u predizbornim unutarstranačkim previranjima u HDZ-u. Izvori iz najužeg vodstva stranke kažu da je prije nekoliko tjedana Jadranka Kosor podijelila programske zadaće za pripremu izbora. Prvi put priprema resora pravosuda nije dodijeljena Vladimira Šeksu, već Draženu Bošnjakoviću. Šeks je, kažu, bio vidno uzravan. Dva dana poslije buknula je afera s optužnicama. Sljedeću epizodu gledamo ovih dana: Šeks je napao Bošnjakovića, gotovo za izdaju. Gura Jadranku Kosor u zakon koji će joj se već sutra obiti o glavu, uz optužbu da je svojim zakonom osuđila kazneni progon generala Vasiljevića i Uprave bezbednosti, a s time i nužnu spoznaju o glavnim kreatorima najtežih ratnih zločina i pripadajuću katarzu. Potez je zapravo na Jadranki Kosor – ili će poslati Šeksa u političku mirovinu, kao što je namjeravala. Ili će ostati njegova zatočenica. No u tom slučaju mora biti svjesna da pitanje zašto su štitili Acu Vasiljevića sutra neće biti adresirano Šeksu. Pitat će nju.

Page 2

Proizvođači pića nisu zadovoljni ni s visinom trošarina na alkoholna pića. Iako su snižene sa 60 na 53 kune po litri apsolutnog alkohola, u GIUPP-u smatraju da bi ih trebalo dodatno smanjiti. Naša industrija žestokih alkoholnih pića iz godine u godinu proizvodi sve manje. Tako je u 2010. godini proizvedeno 7,3 milijuna litara žestokih alkoholnih pića ili 1,4 milijuna manje nego prethodne godine. Trošarine predstavljaju znatno opterećenje finalnog proizvoda jer iznose i do 23 kune po litri žestokoga alkoholnog pića. U ovom bi trenutku bilo iznimno važno razmisлити o smanjenju trošarine na žestoka alkoholna pića jer se ulaskom Hrvatske u EU visina trošarine više neće moći smanjivati, nego samo povećavati – kaže Jasna Čačić.

Diferencirane stope\n\nVeći teret na leđima proizvođača od trošarina, smatra Stipan Bilić, direktor Kondina i odličan poznavatelj situacije na tržištu prehrambenih proizvoda, su razni neporezni nameti. Koliko su oni veliki pokazuje podatak da se na godinu od PDV-a prikupi 30 milijardi kuna, dok u isto vrijeme proizvođači plate čak 12,5 milijardi kuna raznih parafiskalnih nameta.\n\nVisoki PDV, nastavlja Bilić, također predstavlja problem poljoprivredno-prehrambenoj industriji, jer smo zbog visoke stope tog poreza u startu znatno skuplji od konkurencije na tržištima u okruženju. Od 30 milijardi kuna, koliko se u Hrvatskoj na godinu potroši prehrambenih proizvoda, država na račun PDV-a prikupi šest milijardi, a još dvije kroz posebne poreze, odnosno trošarine.\n\nVećina europskih zemalja ima diferencirane porezne stope i PDV na hranu najčešće iznosi 50 posto od opće stope. Takav sustav primjerice ima Njemačka, a dvostruko manja stopa PDV-a na hranu omogućuje da PDV prehrambenim proizvođačima bude neutralan. Naime, vrijednost poljoprivredne proizvodnje u hrani sudjeluje s približno 50 posto, pa je s dvostruko manjim porezom omogućeno da prehrambeni proizvođač nakon što odbije svoje troškove, odnosno poreze koje je primio, ima neutralan PDV – pojasnio je Stipan Bilić te dodao da se diferenciranim poreznim stopom na hranu omogućuje veća pravednost u oporezivanju.\n\nU svakom slučaju, stručnjaci iz prehrambene industrije slažu se da bi dodatno oporezivanje, uz iznimku luksuznih prehrambenih proizvoda, dovelo u još teži položaj domaćih proizvođača jer oni ionako već nose veliki teret raznoraznih opterećenja i davanja. Svaki novi porez, pa i onaj na nezdravu hranu, kažu, značio bi dodatni uteg u ionako teškoj borbi za opstanak na tržištu i za pripremu domaćih industrije za buduću integraciju u Europsku uniju. Stoga se svi nadaju da ministar Petar Čobanković neće razmišljati o porezu na debljinu.\n\n—\n\nRevolucionarni prijedlozi\n\nI dok se Stipan Bilić, direktor Kondina, zalaže za smanjenje stope PDV-a na prehrambene proizvode, smatra da bi se dio luksuznih prehrambenih proizvoda trebao dodatno oporezivati. Prije svega pritom misli na janjetinu, teletinu i jareti nu, odnosno podmladak stoke. Smatra da bi se nižim porezima trebala stimulirati potrošnja govedine. Trebalo bi, kaže, uvesti i diferencirane porezne stope na prirodne i umjetne sokove. Bilić ima još revolucionarnih ideja, pa predlaže uvođenje 20 posto poreza na aktivu banaka kojim se financira uvoz hrane. Tom mjerom smanjio bi se uvoz hrane.