Page 1

RAST DOBITI\n\nDOK IMA LJUDI, BIT ĆE I PROIZVODNJE HRANE\n\nU bliskoj hrvatskoj budućnosti domaći tržište narast će s četiri milijuna stanovnika na pola milijarde. Barem kad je o proizvodnji hrane riječ, Hrvatska bi se u Europskoj uniji napokon mogla dobro pozicionirati.\n\nSve na svijetu može propasti, ali dok je ljudi, bit će i proizvodnje hrane. Ta jednostavna činjenica, međutim, ne jamči svakomu tko se hranom bavi da će na njoj zaradivati. Ta povlastica pripada onima koji vide dalje od drugih, koji su spremni mnogo uložiti i rizikirati, koji igraju na veliko i, što je najvažnije, koji granice između država ne smatraju zaprekama.\n\nLekcija U novoj hrvatskoj povijesti susreli smo se s dvije velike ‘elementarne nepogode’ koje su pogodile proizvodnju hrane. I obje su bile vezane uz domaći neshvaćanje da je to biznis koji ne poznaje granice. Prva se dogodila 90-ih godina, kad smo masovno hodočastili po su-sjednim zemljama gdje je hrana bila znatno jeftinija nego u Hrvatskoj. Trošenje silnih milijardi u inozemstvu prekinuo je eksplozivan dolazak stranih trgovačkih lanaca u zemlju. Jednu je ‘nepogodu’ za domaću proizvodnju hrane tada zamijenila druga. Kad smo prestali pojedinačno kupovati hrano u inozemstvu, drastično je po-većan organizirani uvoz. Sa stranim lancima u Hrvatskoj je ušla i uvozna, opet jeftinija, hrana. Rezultat toga bio je da su jedan za drugim propadali veliki poljoprivredno-prehrambeni sustavi. Drugi je rezultat bio da su neki ipak shvatili lekciju: ako na hrani želiš zaradivati, moraš je proizvesti više i jeftinije od drugih.\n\nPrilike U bliskoj budućnosti domaći tržište od četiri milijuna stanovnika bit će tržište od pola milijarde. Količina hrane koja će se na njemu moći prodavati bez ika- kvih ograničenja kakva stvaraju granice odjednom će se multiplicirati. Oni koji su prijašnjih godina naučili lekciju znat će to iskoristiti. Barem kad je o proizvodnji hrane riječ, Hrvatska bi se u Europskoj uniji napokon mogla dobro pozicionirati. Iako je kriza i u prošloj godini po- nešto utjecala na rezultate poslovanja prehrambenih tvrtki, što se ponajprije vidi u padu prihoda u većini njih, hrvatska prehrambena industrija uspjela se konsolidirati. To se u prvom redu iščitava iz podatka da je dobit u 200 najvećih prehrambenih kompanija lani bila 2,25 puta veća nego godinu prije. Kad se pak analiziraju uzroci zbog kojih su neke kompanije zabilježile velik gubitak, uviđa se da je većinom riječ o onima koje mnogo ulažu u rast, a samo manjim dijelom o onima koje su odavno izgubile bitku za tržište.\n\n—\n\nGlavni urednik\nMiodrag Sajatović\n\nUrednici priloga\nGoran Litvan\nManuela Tašler\nTatjana Vukić\n\nNovinari\nDaniela Dujimović Ojvan,\nEdis Felić, Marina Klič,\nAntonija Knežević,\nKata Pranić\n\nDirektor Lider pressa\nŽeljko Vukelić\n\nMarketing i promocija\nSandra Kvačan,\ndirektorica\nHrvoje Klanac\nAna Popović Kišur\nJasmina Džanović\n\nDistribucija\nTisak d.d., Slavonska\navenija 2, Zagreb\n\nTisak\nRadin print d.o.o.,\nGospodarska 9, Sveta\nNedelja\n\nIzdavač\nLider press d.d.,\nSavska cesta 41\nZagreb\n\nTelefon: +385 1 63 33\n500; Faks: +385 1 63 33\n599; www.liderpress.hr\n\n—\n\n4 Koncentracija\nDeset najutjecajnijih upravlja proizvodnjom hrane vrijednom 25 milijardi kuna\n\n8 Rang-lista\nPregled najvažnijih podataka o industriji hrane i pića\n\n12 Izvozni potencijali\nDeset hrvatskih proizvoda koje svijet treba\n\n16 Danak državi\nPorez na debljinu zaobišao Hrvatsku, ali jednako bole apsurdni nameti\n\n18 Proizvodni procesi\nMadioničare proizvodnje inspirira i konkurencija\n\n22 Hit-mješavina\nPiva voćnih okusa otimaju 10 posto ukupnoga pivskog tržišta\n\n25 Taktike predsjednika uprava\nNovim proizvodima i inovacijama osvajaju se tržišta\n\n26 Visoki industrijski standardi\nZnak ‘ekoproizvod’ omiljen je među potrošačima i proizvođačima\n\n28 Upozorenja iz kuhinje\nGastronomi se stide što više hrane uvozimo negoli izvozimo\n\n—\n\nWWW.LIDERPRESS.HR 3\n\n10/4/11 4:55:03 PM\n\n—\n\npiše Manuela Tašler [email protected]\n