Uputno je provjeriti udjel zasićenih masti koje bi trebale biti zastupljene u što manjem udjelu. Jedan od čimbenika koji uvelike utječe na zdravlje je i sol, odnosno natrijklorid. Na delaracijama je obično izražena količina natrija u gramima pri čemu je prihvatljiva količina između 0,1 i 0,6 g natrija na 100 g namirnice. Podaci koje su hrvatski proizvođači posljednjih godina počeli pratiti su takozvani E-brojevi ili oznake za aditive u prehrambenim proizvodima. U popisu sastojaka na proizvodu moraju biti navedeni i svi korišteni aditivi, koji se, napominje Vranešić Bender, uslijed nedovoljne informiranosti, vrlo često proizvaju. Naime, neki su aditivi prirodnog podrijetla poput vitamina, vlakna, enzima, prirodnih bojila i arome, a sintetizirani kemijski spojevi poznatog su sastava. Veću i katkad opravdanu zabrinutost izazivaju sintetski aditivi. Da bi se izbjegnuli potencijalno štetni učinci, treba se držati dopuštenog dnevnog unosa koji je definiran za svaki prehrambeni aditiv. Treba znati da je maksimalna dopuštena količina aditiva koji su potencijalno opasni za zdravlje u hrani stoput manja od količine koja bi mogla štetno djelovati na čovjekovo zdravlje. Dobro je znati da podatak da proizvod ne sadrži masti ili šećere ne znači da ih nema, nego da ih ima u znatno manjim, propisanim količinama.
