Jaki lokalni igrači između osobnih ambicija i stranačkih planova
Page 2
Izbori
Zravan izbor gradonačelnika donio je novu kvalitetu u politički život na lokalnoj razini. Velike stranke bile su motivirane kandidirati ljude koji mogu osvojiti povjerenje birača, premda možda i nisu bili najbliži stranačkom vrhu. Tako je Milan Bandić bio SDP-ov kandidat iako je već tada bio na izlaznim vratima stranke. Manje stranke dobile su priliku osvojiti ured gradonačelnika pod uvjetom da imaju jakog, lokalno prepoznatljivog kandidata. Tako je i nakon izbornog debakla HSP-a na prošlim parlamentarnim izborima Mirko Duspara bez problema osvojio mandat gradonačelnika Slavonskog Broda.
Lokalno istkustvo i upravljanje državom I napose, šansu za izbornu pobjedu dobili su i nestranac, ali lokalno prepoznatljivi pojedinci. Najpoznatiji je među njima splitski gradonačelnik Željko Kerum, koji je političku stranku (HGS) osnovao tek nakon što je postao gradonačelnik. No nešto slično dogodilo se i u njegovu susjedstvu, u Kaštelima, gdje je nakon 19 godina vladavine HDZ-a gradonačelnik postao nestranac kapetan duge plovidbe i poduzetnik Josip Berket. U Šibeniku je izabran, također kao nestranac kandidat, ali uz stranačku potporu SDP-a i HNS-a poznati liječnik i sportski aktivist dr. Ante Županović. U pet najvećih hrvatskih gradova: Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Zadru dvije najveće stranke HDZ i SDP danas imaju samo dva gradonačelnika. Vojka Obersnela u tradicionalno SDP-ovoj Rijeci i Zvonimira Vrančića u tradicionalno HDZ-ovu Zadru. Jesu li skorašnji parlamentarni izbori trenutak za sljedeći korak – za veće sudjelovanje uspješnih gradonačelnika u izvršnoj vlasti na razini države? Anketa koju smo proveli među gradonačelnicima dvadeset najvećih hrvatskih gradova, koji čine 45 posto ukupnog stanovništva Hrvatske, pokazuje da su oni visoko suglasni o tome da istaknutost gradonačelnika može biti vrlo korisno u upravljanju državom. Pritom, uza stečene vještine upravljanja, osobito ističu istaknutost u rješavanju konkretnih, životnih problema građana i poznavanje stvarnog života svojih birača od kojih su političari na državnoj razini često prilično udaljeni. Ili, kako kaže mladi gradonačelnik Pule, IDS-ovac Boris Miletić, ‘izravan kontakt sa stvarnim ljudima pomaže održati zdravu perspektivu i umanjuje opasnost od toga da se politikom bavite radi politike same ili radi stranke koja stoji iza vas’.
Kerum neće za ministra Gradonačelnici ne očekuju, dakako, da vlada bude sastavljena od gradonačelnika, ali smatraju da bi se u svakoj vladi trebalo naći nekoliko ministarskih kabineta za uspješne gradonačelnike. No kada je riječ o izražavanju osobnih ambicija, tu je vrlo očita razlika između neovisnih gradonačelnika i onih stranačkih, čije političke karijere ovise o odluci njihovih stranačkih ‘političara’. O svojim angažmanima na parlamentarnim izborima i očekivanjima najotvorennije govore Milan Bandić, koji definitivno ide na izbore sa svojom listom, i Željko Kerum koji će sudjelovati u izborima sa svojom strankom i vidi svoju stranku kao dio koaličke vlade. Ali se unaprijed odriče mogućnosti da postane ministar, poručujući da on to ‘ne može i ne želi biti’ jer ‘ministar mora imati reference, biti školovan, znati strane jezike’. Koliko se sjećam, to je prvi put da šef neke naše stranke koja ima realne izgledne uči u Sabor, pa i u neku koaličku vladu, javno ustvrdi kako ne može i ne želi biti ministar – jer to ne zna.
Za koga će igrati gradonačelnici 20 najvećih grada
| ZAGREB | Milan Bandić | nestranački |
|——–|————–|————-|
| Na izbore izlazi s vlastitom listom. Računa na glasove onih koji su ga četiri puta izabrali za gradonačelnika |
| SPLIT | Željko Kerum | HGS (‘Kerumova stranka’) |
|——-|————–|————————–|
