Kada sve izgleda crno da crnje ne može biti, i najmanji tračak svjetlosti čovjeka razveseli. Mali tračak svjetlosti ovog je tjedna proizašao iz podatka, koji je iznio predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev, da je HBOR u prvih devet mjeseci ove godine udvostručio broj i ukupan iznos kredita za nove investicije u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Jest da se radi o skromnom ukupnom iznosu od samo dvije milijarde kuna (za 483 investicijska kredita), ali je činjenica da poduzetnici sada sve više traže investicijske kredite, za razliku od prethodne dvije godine kada su uglavnom tražili one za financiranje likvidnosti, odlična vijest.
Nova vlast neće imati 100 dana poštete
Iza dobre slijedi veoma loša vijest za buduću vladu. Najsporiji gospodarski oporavak u regiji doveo je Hrvatsku na 12. mjesto u svijetu po vjerojatnosti za bankrot, nakon što su ‘credit default swapovi’, financijski instrumenti koji upućuju na trošak osiguravanja od bankrota zemlje, za Hrvatsku dosegnuli astronomicke visine. Prema najnovijem izvješću CMA Groupa za prošli kvartal, izgledi Hrvatske za bankrot skočili su sa 17,9 na 29,7 posto. Fiskalna konsolidacija više nije nešto s čime se može oklijevati i jedan dan nakon uspostavljanja nove vlasti.
Dok je Nobela, bit će i neoliberalizma
Komisija za dodjelu Nobela za ekonomiju nije se dala zbuniti recentnim posljedicama recesije, zbog čega se očekivalo da će ovogodišnju nagradu dati nekom ekonomskom radikalnu čija će teorija pokopati kapitalizam kakav poznajemo. Naprotiv, nagradu je dodijelila pripadnicima neoliberalističke škole Thomasu Sargentu i Christopheru Simsu koji su, nezavisno jedan od drugoga, svijet zadužili empirijskim istraživanjima uzroka i posljedica u makroekonomiji. Sargent se bavio strukturnim promjenama, a Simsovo su područje djelovanja bile proizvode i neočekivane promjene. Oponenti ne dovode u pitanje njihov rad, već odluku Komisije da im upravo ove godine dodijeli nagradu.
