Odlazak iz telekomunikacija

U proizvođaču kabela stanje nije dramatično kao u susjednim tvrtkama na zagrebačkom Žitnjaku, Badelu 1862 i Diokiju, ali došlo je vrijeme za bolne rezove. Ako proizvodnja propadne, vlasnici će unovčiti nekretnine i zemljište.

Odlazak iz telekomunikacija

Stanje u najvećem domaćem proizvođaču kabela nije toliko dramatično da mu treba državna injekcija za oživljavanje, ali došlo je vrijeme za oštre i bolne rezove bez kojih nema opstanka. Njih bi trebao provesti menadžer mlade generacije Vatroslav Sablić, koji je prije četiri mjeseca iz Diokija došao na mjesto predsjednika Uprave Elka kabela zamjenivši Darka Belića. Dok u Diokiju Sablić nije imao previše slobodne ruke za radikalnije promjene, vlasnici Elke očito su shvatili da ih zatvaranje očiju neće daleko odvesti.

Iz Elke je, naime, procijenilo da će biti otpušteno oko stotinu radnika i da se gasi proizvodnja telekomunikacijskih kabela zbog smanjene potražnje. Novi prvi čovjek kompanije kaže da će plan restrukturniranja biti gotov do kraja godine, a cilj je postići dugoročno pozitivno i stabilno poslovanje Elke. Plan podrazumijeva i otpuštanja koja ‘neće biti kozmetička’.

Prema procjenama sindikata riječ je o 70-ak ljudi od sadašnjih 400 koliko je zaposleno u Elki. Između Uprave i sindikata u vezi s ovim pitanjem zasad vlada razumijevanje, odnosno u sindikatu se ‘nadaju korektnom socijalnom dijalogu i očekuju da će moći prihvatiti određene elemente restrukturniranja’.

• Svi troškovi koji nisu u funkciji proizvodnje kabela režu se. Elka je u posljednjih pet godina zastala u produktivnosti za konkurencijom, što uzrokuje negativno operativno poslovanje. Osim toga u Hrvatskoj nedostaje velikih investicijskih projekata te na tržištu nema nikakve zaštite domaćih proizvodnje, što je utjecalo na smanjenje cijena. Da bi očuvala konkurentnost, Elka mora zadržati postojeću kvalitetu proizvoda, povećati efikasnost proizvodnje, ali i smanjiti troškove – odlučan je Sablić.

Drug dio priče odnosi se na promjene u proizvodnom portfelju i strateški fokus na energetske i gumene kable.

Visokonaponski potencijal

Zbog krize u tom sektoru proizvodnja telekomunikacijskih kabela neće teći kontinuirano, već za poznate kupce i narudžbe, što smanjuje troškove – kaže Sablić. Visokonaponski kabeli, naime, imaju i znatno veći potencijal za jačanje izvoza u zemlje Europske unije i na druga tržišta pa je novo vodstvo Elke odabralo taj put. Na spekulacije da se polako miču iz proizvodnje prema trgovini, s obzirom na to da je osnovana tvrtka Elka trgovina, čime bi postali konkurencija sadašnjim kupcima, Sablić kaže da je Elka bila i ostala proizvođač kabela.

• Elka trgovina služi samo za nadopunu asorti-

Page 2

Bivši predsjednik Uprave Darko Belić nije želio komentirati stanje u Elki i poteze nove Uprave. Iako se sporazumno rastao od Elke, Liderovi izvori kažu da se nisu slagali u vezi s daljnjim vođenjem tvrtke. Vlasnik je želio u što kraćem roku ostvariti pozitivne rezultate, a to je, kako se sada vidi, podrazumijevalo velike rezerve i otpuštanja, što Belić nije učinio.

Potraga za novim kupcima Kako bilo, imperativ je za Elku pronalaženje novih kupaca, osobito u izvozu, odnosno manja ovisnost o malom broju velikih domaćih kupaca čije je smanjenje investicija Elku dovelo u nezavidan položaj. Problem na kratke staze je u tome što Elka ne može tako brzo povećavati izvoz koliko gubi na smanjenju investicija na domaćem tržištu. Trenutačno je najjače izvozno tržište Engleska pa zemlje bivše Jugoslavije, a pokušavaju se odškrinuti vrata u Njemačkoj i Austriji.

• Planiramo povećati izvoz sa sadašnjih 50 posto ukupnog prometa na 60-70 posto. U završnoj smi fazi pregovora novih poslova s još nekoliko reno miranih trgovaca i distributera u Europi – optimističan je Sablić, dodajući da, iako je Elka u 2010. pustila u rad novu liniju za proizvodnju visokonaponskih kabela vrijednu 50 milijuna kuna, neka javna poduzeća još posve neopravdano i izvan svake poslovne logike, prednost daju skupljinu uvoznim kabelima.

Domaći Eurocable nije im, kaže Sablić, konkurencija jer je riječ o više komplementarnoj proizvodnji, a najveći su im problem tvrtke s Istoka, ponajprije iz Turske i Srbije kojima je hrvatsko tržište potpuno otvoreno.

Selidba u Brckovljane 2015. Što se tiče njihovih glavnih kupaca, iz HEP-a nismo dobili odgovor, a u HŽ-u kažu da u posljednje tri godine nijedan kabel koji je kupila HŽ Infrastruktura nije proizvela Elka. U Dalekovodu pak navode da prednost uvijek daju hrvatskim dobavljačima te da je u protekle tri godine Dalekovod u svoje projekte ugradio Elkinih proizvoda u približnoj vrijednosti od 55 milijuna kuna. Nakon velikog pada investicija u posljednje dvije godine, u 2011. bilježi se lagani oporavak, kažu u Dalekovodu, a samim time i rast potrebe za Elkinim proizvodima za koje kažu da će znatno sudjelovati u njihovim novim izvoznim poslovima. Primarni potezi nove uprave bili su identificiranje i smanjenje troškova, dovođenje novih kupaca te poboljšanje naplate makar to značilo prestanak poslovanja s neplatišama.

• Nakon stabilizacije Elkina poslovanja u 2012., razmotrit će se širenje poslovanja na energetiku i obnovljive izvore energije, no sada je fokus na operativnoj stabilizaciji poslovanja – kaže Sablić, koji planira dovesti i dva menadžerska pojačanja u Upravu, no o imenima još nije želio govoriti. Isto tako, prolongirano je preseljenje tvornice na novu lokaciju u Brckovljane za 2015. iako je predugovor potpisan još 2008., a kao krajnji datum za prese- ljenje spominjala se 2012.

Proizvodnja ili rasprodaja Inače, od 2004. do 2010. Elka kabeli poslovali su kao tvrtka kći EPM usluga koje su osnovali Elkini menadžeri u svrhu kupnje tvrtke. Potkraj prošle godine izvršeno je pripajanje dviju tvrtki, a u prvom kvartalu ove godine dvoje najvećih dioničara Skab Corporation, trgovac metalima iz Rusije, i varaždinska Cotra u vlasništvu Miljenka Haceka proveli su dokapitalizaciju, čime su povećali svoje vlasničke udjele (Skab sada drži 45,9, a Cotra 38,1 posto) na račun malih dioničara, sadašnjih i bivših menadžera, među kojima su Ivan Meliš, Dalibor Hren, Krešimir Škeljo, Vlado Tabak itd. Dokapitalizacija većinskih vlasnika provedena je u iznosu od 43,2 milijuna kuna iz njihovih tražbina prema društvu, čime je smanjena zaduženost i poboljšana kreditna sposobnost tvrtke, a temeljni kapital društva nakon dokapitalizacije iznosi 117,3 milijuna kuna. Nije isključena ni nova dokapitalizacija, čime bi Elka potencijalno dobila jednog većinskog vlasnika, no sada su prvo na redu dogovori s bankama, nakon čega će vlasnici vjerojatno odlučiti o daljnjim promjenama, prodaji nekretnina ili novim investicijama.

Ako Sablić ostvari sve što je naumio, i dalje ćemo imati, možda samo malo manjeg, respektabilnog proizvođača kabela. Ako ne uspije, Elkina proizvodnja nakon duge i teške bolesti na kraju će vjerojatno odumrijeti. Koliko će vlasnici žaliti za njom, ovisi o tome koliko će dobro unovčiti nekretnine i zemljište kojim raspolažu, iako je u takvu raspletu većini neizbježan gorak okus u ustima.