Page 2

krize eurozone. Samo da toga nije bilo, Dexia bi preživjela, uvjeravao je na konferenciji za novinare. Događaj je iznimno važan, ne isključivo sâm po sebi, nego zato što je znak da rasprava o nemo-

gućnosti europskih banaka da podnesu još jedan

udar više nije u sferi teoretskog, nego itekako re-

alnog. Ona je prva, ali moglo bi ih biti još, što ilu-

strira objava iz austrijske Erste banke ubrzo nakon

Dexijina kasapljenja da će ove godine zabilježiti

gubitak od 800 milijuna eura uz otpis 180-ak mi-

lijuna eura na državnim obveznicama zbog nemo-

gućnosti pronalaska kratkoročnog kapitala.

Ponestaje vremena Lideri su si stoga

dali točno dva tjedna da uglave sveobuhvatno

rješenje za grčki problem i dokapitalizaciju ba-

naka. Velika pogodba kojom će početi nova era

rasta i prosperiteta slijedit će 23. listopada, kad

će se sastati europski lideri, a svijet će se o deta-

ljima tog povijesnog trenutka upoznati 3. i 4. stu-

denoga na samitu 20 najrazvijenijih zemalja. Ako

pak dotad ne bude upotrebljava odgovora, svijet

bi vjerojatno mogla dočekati iznimno hladna

zima sljedeće godine jer se očekuje, manje- više,

raspod sustava u nekoliko tjedana, eventualno

mjeseci. Grcima hitno treba novac, svoj više ne-

maju, a jednako očito vrijedi za banke.

Britanski premijer David Cameron procijenio

je da Europsu od ekonomskih katastrofa dijele

tjedni i čini se da više nije stvar o znanstvenoj

fantastici. On bi da se još ojača kapacitet Fonda,

sad na 440 milijardi eura, a o grčkom bankrotu,

s kojim se sve više nabacuje u Engleskoj, točnije

službenom objavom nečega što je već dulje či-

njenica – da ta zemlja nema novca za otplači-

vanje vlastitih dugova i ovisi o dobroj volji eu-

ropskih prijatelja, nije očito nagađati.

• Vremena nema, situacija je opasna – zaključio

je zloguko u intervjuu Financial Timesu. Ni oko

te Grčke nema jasna stajališta. Nijemci ne odu-

staju od želje za ozbiljnim ‘šišanjem’ vrijednosti

obveznica koje drže privatni investitori, Fran-

cuzi od stajališta da bi to prouzročilo paniku na

tržištima.

Potkraj listopada neće se, naravno, dogoditi ništa

revolucionarno i spasonosno, Europoljani će do-

govoriti samo jedan u nizu uobičajenih kompro-

misa koji bi u najboljem slučaju mogao odgoditi

krah. Sve je jasno da će spominjanje slona u

sobi, očitoga grčkog bankrota, biti sve teže

izbjeći. Čak i da se to promjeni, bio bi to samo

dobar početak. Uporaba jedne te iste matrice za-

mjene jednog duga drugim pa trećim, i tako dok

god ne ponestane potencijalnih vjerovnika, ne

daje rezultate i malo je vjerojatno da se uopće

može postići učinkovit dogovor na tim teme-

ljima. Moguća prava rješenja u sferi su radi-

kalnog i neugodnog, ali apetit zemalja članica za

njima sve slabiji. Svi bi se najradije samo pretva-

rali da nešto rade, čekali da oluja prođe i sve se

lijepo vrati na staro.

EU vodič

Ekogradnja

Program CIP ekoinovacija ostao je gotovo neprimijećen u Hrvatskoj

CIP, program konkurentnosti i inovacija, podupire projekte povezane

s ekološki inovativnim proizvodima, tehnikama, uslugama ili

procesima koji nastoje spriječiti ili smanjiti štetne učinke na okoliš ili

pak pridonijeti optimalnoj upotrebi resursa

piše TONY KARZEN, KARZEN I KARZEN d.o.o.

[email protected], www.karzenikarzen.hr

Eko ili zelena gradnja/proizvodnja izraz je koji

se često rabi i može značiti različite stvari ra-

zličitim ljudima. Nekima upotrebu obnovljive

energije u izgradnji, drugima proces uprav-

ljanja otpadom ili veličinu građevinskog ze-

mljišta.

Premda ne postoji jasna definicija, sveobu-

hvatan pristup održivoj gradnji uključuje i raz-

matra sljedeće aspekte: lokaciju i učinak na

okoliš (čimbenici koji se ovdje uzimaju u obzir

uključuju učinak na zemlju, životinje i biljke,

ali i dalje na procjenu vodnih tokova i drugih

stvari), materijale koji se upotrebljavaju (osim

održivosti, trajnosti i efikasnosti materijala

uključuje se blizina objekta tako da materijali

ne moraju daleko putovati do odredišta te

ukupna razina onečišćenosti od procesa iz-

gradnje), energiju koja se rabi (iako su vjetar

i Sunce prvi koji padaju napamet, ima i drugih

poput zemaljskog izvora grijanja i hlađenja,

enertegski efikasne rasvjete i elektromotora) te

zdravlje i dobrobit (upotreba netoksičnih pre-

maza i materijala, dnevne svjetlosti, kvaliteta

unutarnjeg zraka, privatni vanjski prostor, pro-

stor zelenila, dizajn za zajednicu i ‘smisao za

mjesto’, integracija s okolišem i krajolikom).

Strategija ‘pametnog rasta’ Ve-

ćina velikih građevinskih tvrtki u Europskoj

uniji zapošljava stručnjake za održivu gradnju

kako bi ih vodili kroz labirint materijala te do-

brih ili loših strana različitih tipova izgradnje.

Od tradicionalnog, izravnog financiranja pro-

jeta do fondova EU većina njih danas, pose-

bice fondovi za razvoj potpomognuti državnim

novcem, povećavaju količinu zelene gradnje.

U većini slučajeva kombinacija povećane efik-

asnosti, veće energetske nezavisnosti, osjetno

manjeg ekootiska i dugoročne održivosti velik je plus u procjeni financiranja pro-

jeta. Osim atraktivnog projekta za izravno fi-

nanciranje, bilo je da riječ o pretpristupnim,

europskim ili fondovima Europske investicijske

banke, postoji niz drugih financijskih poticaja,

ovidno o lokaciji, od dugotrajnih poreznih olak-

šica i otkupa energije do tehničke pomoći i pro-

grama treninga, obično u partnerstvu s lo-

kalnim sveučilištima ili sličnim institucijama.

Isto tako, dokazivanjem da je projekt u skladu

sa strategijom ‘Pametnog rasta’ dugotrajna

participacija u planiranju infrastrukture još je

bolje osigurana.

Neiskorišteni fondovi Uz to što su

IPA fondovi iskorišteni do 23 posto od ukupno

dostupnog iznosa, treba imati na umu i ne-

davno prihvaćanje CIP-a, programa konku-

rentnosti i inovacija kojem je cilj poduprijeti

konkurentnost i inovativnost malih i srednjih

poduzetnika.

Tema ovoga, ‘poduprijeti projekte povezane

s ekološki inovativnim proizvodima, tehnikama,

uslugama ili procesima koji nastoje

spriječiti ili smanjiti učinke na okoliš, ili

pridonijeti optimalnoj upotrebi resursa’, ostala

je relativno nezamiješena kod hrvatskih apli-

kanata. Glavni je razlog tomu vjerojatno či-

njenica da je Program nov u regiji. CIP eko-

inovacija postala je dostupna zemljama za-

padnog Balkana tek posljednjih godina i samo

nekoliko organizacija u regiji dobilo je pro-

ekte kao lideri ili koordinatori.

U većini slučajeva kombinacija povećane efikasnosti, veće energetske nezavisnosti, osjetno manjeg ekootiska i dugoročne održivosti velik je plus u procjeni financiranja projekta.