je da razvoj mora biti održiv. Sve to podrazumi-jeva dobru suradnju tvrtki, građana, gradske uprave i sveučilišta, što je još jedna od važnih poruka skupa. Malvin Villabo, predsjednik Uprave norveške tvrtke Leiv Eiriksson, iznio je strategiju stvaranja inovativnoga pomorskog okružja s globalnom perspektivom u gradu Šibeniku u skupu projekta iNavis – inovacijski centar.
Mandat je prekratak – Morate početi s malim. Narast će, ali za to treba više od četiri godine mandata. Od istraživanja do proizvodnje dug je put – istaknuo je Villabo te poručio sudionicima da se zadrže na područjima na kojima su već uspješni te da je potrebno prihvatiti globalnu konkurenciju i konkurirati u globalnoj perspektivi. Iskrenom porukom oglasio se i iz publike nakon održanoga okruglog stola izazvavši pljesak. Hrvati su, naglasio je, ponosna populacija, a takvo psihološko opredjeljenje guši sustav i uništava konkurentnost. Ima li uopće smisla razgovarati o investicijama u trenutku kad se čini da nema novca ni za što, a kamoli za investicije, prvo je pitanje koje se našlo na repertoaru okruglog stola na kojem se također povukao poznati zaključak o ključnoj važnosti suradnje javnoga i privatnog sektora.
- Da – odlučno je odgovorio Mato Crkvenac iz Razvojnog foruma Zagreb koji pozitivno gleda na budućnosti, iako su podaci koje je iznio pesimistični. Od 2008. do 2010. investicije su se sma- njile 41 posto, a udjel investicija u BDP-u u 2008. iznosio je 30,7 posto, dok je 2010. pak pao na 23,4 posto. Dakle, riječ je o smanjenju od osam do devet poena, što je 30-ak milijardi kuna. – Bruto investicije u Hrvatskoj trebale bi iznositi 80-ak milijardi kuna, a istodobno dok su pale, država plaća kamate. Tako je 2007. plaćala 3,2 posto BDP-a, a danas je to 4,6 posto. Ono što izdvaja za kamate približava se onome što se u cijelosti investira – napomenuo je Crkvenac. Kako to izgleda u praksi, dočarali su sudionici okruglog stola, predstavnici obiju strana: gradonačelnik Rovinja Sponza i predsjednik Uprave Maistre Tomislav Popović, gradonačelnik Kutine Davor Žmegač i direktor Selka Ivan Brkić te načelnica Jakovlja Snježana Bužinec i čelnik Eurocable grupe Dražen Matiegka. Spomenute tvrtke imale su velika ulaganja u svojim gradovima, suočavale su se s raznim administrativnim problemima, ali i s problemima s predstavnicima gradske vlasti. No uspjeli su pronaći zajednički jezik i pokazali su koliko zajedničko definiranje potreba može utjecati na samu poziciju grada. Sve zeleniju poziciju pak svakako zauzima slovensko Celje koje je osnovalo Simbio, javnu tvrtku za gospodarenje otpadom, te Koprivnica sa svojom niskoenergetskom stambenom kućom ‘Šparna hiža’. S obzirom na to, kao i na činjenicu da Koprivnica daje i razne poticaje za gradnju solarnih sustava, pa se tako, primjerice Podravci, koja gradi kobasičarnicu na solarni pogon, praktički prepolovljuju komunalni doprinosi za 225,7 tisuća kuna, na dobrom je putu da postane hr-“`
“`markdown
