Page 2

zuje odustajanje dviju najvećih, Zagrebačke i PBZ-a, da prate državne financijske potrebe. Ministrica financija Martina Dalić nije mogla bog zna kako žonglirati zadanim proračunom, pa su te dvije banke, prilično izložene državnim kompanijama, odlučile zatvoriti slavinu.

Poduzeća pred zidom Treća je prijetnja mogući pad kreditnog rejtinga, za što ima sve više temelja. Nizu institucija koje su nam snizile prognoze rasta pridružio se i EBRD – za ovu godinu predviđa nam samo 0,5 posto umjesto 1,1 posto, a za iduću 1,9 umjesto prije prognoziranih 2,8 posto rasta BDP-a. Dogodi li nam se pad rejtinga, dužnici kojima iduće godine na naplatu stiže oko devet milijardi eura mogu si staviti omču oko vrata. Ako i pronađu nekoga tko im je voljan refinancirati obveze, novi će dug plaćati kao suho zlato. Ponajprije poduzeća koja trebaju vratiti oko 4,3 milijarde eura (s uračunatim kamatama). Porastu li kamate za samo jedan postotni bod, gruba računica pokazuje da bi to poduzeća stajalo oko 700 milijuna eura više.

No zbog priče oko spasa eura i Grčke te potkaptaliziranosti europskih banaka pitanje je hoće li se uopće uspjeti refinancirati. Znalci zato poručuju da refinanciranje osiguraju što prije jer kapitala nema, a čak i kod kuće on postaje sve skuplji. Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta kaže kako se u takvoj situaciji poduzeća mogu samo okrenuti domaćim bankama, a to u oligopolnoj situaciji znači veće kamate na štednju (kako bi se u nedostatku inozemnih izvora privukao domaći kapital), posljedično veće kamate na kreditu, istu kamatnu maržu i nastavak rasta nenaplativih kredita.

• Lakše će se ipak refinancirati poduzeća zadužena kod banaka majki, kod domaćih to će biti teže jer su naše banke usmjerene čišćenju nekretninskog balona, što znači da će udjel loših kredita i dalje rasti. Problem je i to što će se refinanciranje događati bez promjene strukture plasmana, dakle neće biti selidbe kapitala po sektorima, što je još jedan dokaz sporog oporavka. U prosjeku, sustav je dobro kapitaliziran, no mnoge manje banke to nisu. No velike banke imaju problema s nekretninskim i građevinskim sektorom, pa bi loši krediti mogli rasti još cijelu iduću godinu – procjenjuje Lovrinčević.

Sve mračnije okružje vratilo nas je trendu za koji smo mislili da nam je ostao iza leđa – trendu rasta kamata! Uz to se i HNB, štiteći kunu, vratio utabanim stazama restriktivne monetarne politike, a takva je politika u krizi rijetko kada antirecejska.

Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke, kaže kako je takav razvoj stvari očekivan.

• Budući da raste premija za hrvatski rizik, raste i cijena zaduživanja banaka u inozemstvu. Kako raste cijena alternativnog izvora financiranja, po-većavaju se i kamate na domaći depozit. Uz cijenu financiranja banaka visina kamata za kredite ovisi o rizičnosti zajmoprimeca i cijeni regulacije. Dakle, bolja naplata plasmana ili manja cijena regulacije može neutralizirati rast cijene financiranja banaka. Nažalost, naplata banaka u uvjetima očekivane stagnacije i ubrzanja čišćenja tržišta od insolventnih poduzeća ne pokazuje znakove oporavka. U smjeru rasta kamatnih stopa za kredite, ali s manjim utjecajem, djeluje i povećanje stope obvezne pričuve banaka, a sve to znači da možemo očekivati veći pritisak na rast kamatnih stopa za kredite – tumači Starčević.

U bankama oprezno odgovaraju o budućem trendu očito ne želeći naglo uzrujati klijente lošim vijestima.

Skok međubankarskih kamata U Hypo banci dodaju kako je nagli skok međubankarskih kamata (s 2,5 na 5 posto), pogotovo kuns-kih, rezultat izdavanja trezorskih zapisa Ministarstva financija kako bi država zadovoljila svoje potrebe za likvidnošću. Dodatni pritisak na porast kunskih kamata ima i ‘blago restriktivnija politika HNB-a’, a kamate na depozite u eurima također su u blagom porastu zbog rasta spređa na hrvatske obveznice. Sve je to koktel koji polako diže kamate na kreditu klijentima.

U Splitskoj banci samo su malo optimističniji, i to unatoč tomu što veća orijentacija banaka na domaće izvore financiranja podrazumijeva rast kamata na štednju, posredno i onih na kredite: – Ako se smiri situacija u okružju i stabiliziraju narudžbe sa stranih tržišta, očekujemo da bi krediti poduzećima u nadolažećim tromjesečjima mogli do- datno dinamizirati rast, posebno povećanjem kredita za investicije – poručuju.

No Lovrinčević upozorava da iako država nema velikih inozemnih obveza u 2012. (zato je imaju javna poduzeća, no koliko točno, evidencije ne pokazuju), nakon izbora i preuzimanja vlasti nije nemoguće da ispod tepih izviri kakva velika obveza koju treba sanirati novim zaduženjem. Uz rast BDP-a na razini statističke pogreške rušenje rejtinga na kraju će vjerojatno zaustaviti MMF. Moguće već u ožujku iduće godine.