Australski prkos prirodi

Osim što su mu radnici štrajkali zbog neisplaćenih plaća, ni lanjski rezultati nisu zadovoljavali. Slično je i s njegovim Konstruktorom.

Potkraj 2002. Predionica Klanjec postala je dijelom najveće europske grupacije za proizvodnju prediva. Lani je za 21,1 posto povećala prihode u odnosu na 2009.

Nedavno je Inkop obuća u sklopu zajednice ponuđača predstavila projekt opremanja vojnika novim čizmama koji je stajao 19 milijuna kuna. To bi joj možda moglo pomoći u izlaženju iz minusa.

Unatoč krizi, Hamburger Recycling Ens može se pohvaliti velikim rastom prihoda u 2010. – za 177 posto. Izašao je iz gubitaka i ostvario dobit od 1,6 milijuna kuna.

Na hrvatskom tržištu i tržištu susjednih država već nekoliko godina značajno sudjeluje Trgocentar s asortimanom tkanina za radnu i službenu odjeću.

Presečki grupa bavi se autobusnim prijevozom, ima turističku agenciju, stanice za tehnički pregled vozila, restorane, a zainteresiran je i za željeznički biznis.

Uspješan je i Bulgar Filati iz Oroslavja s talijanskim vlasnikom iz Aquafila, grupacije visokopozicionirane na europskom tržištu poliamidnih vlakana. S prvim čovjekom u Hrvatskoj Edijem Krausom ostvario je uspješnu 2010., izvozi cjelokupnu proizvodnju u EU.

Dobra je i Predionica Klanjec koju vodi Goran Iveković. Potkraj 2002. postala je dijelom austrijskog koncerna Linz Textil AG-a, najveće europske grupacije za proizvodnju prediva. Lani je za 21,1 posto povećala prihode u odnosu na 2009.

To pak nije uspjelo Borisu Kostanjšeku, prvom čovjeku Prevent Zlatar, proizvođača automobilskih nalaka, tvrtke kćeri slovenskog Prevent Globala koji je prošle godine otišao u stečaj. U svibnju zlatarski je Prevent ugasio proizvodnju. Zatvoren je zbog otkaživanja narudžbi za jedinog klijenta Prevent DEV Njemačku. Kao novo mjesto proizvodnje spominje se Rumunjska zbog jeftine radne snage.

Pozitivnim rezultatima ne može se pohvaliti ni Rege neracija iz Zaboka. Direktor Andelko Švaljek nije uspio izaći iz gubitaka, a u njima se koprca i Inkop obuća na čelu s direktorom Vladom Rafajem. Ipak, nedavno je u sklopu zajednice ponuđača predstavila projekt opremanja vojnika novim čizmama koji je stajao 19 milijuna kuna, što bi joj možda moglo pomoći u izlaženju iz minusa.

Hamburger Recycling Ens, čiji su osnivači austrijska Hamburger Recycling grupa i Zlatko Canjuga, jedan od vodećih političara HDZ-a devedesetih, može se unatoč krizi pohvaliti velikim rastom prihoda. Tvrtki čiji su pogoni za reciklažu nemetalnih ostataka i otpada, prije svega papirnog otpada i tetrapaka, u Zaboku, u 2010. prihodi su u odnosu na godinu prije rasli čak 177 posto, a za razliku od 2009. i poslovanja s minusom lani je zabilježila dobit od 1,6 milijuna kuna.

Mađari su također uspješni, odnosno njihova tvrtka u Zaboku Valoviti papir Dunapack koju vodi Zvonimir Čuljak – lanjske prihode povećao je za 12,8 posto.

Trgovina je druga najvažnija grana koja s 26,5 posto sudjeluje u strukturi županijskoga gospodarstva. Tu se uz Gorupa mogu uočiti dva najvažnija igrača. Jedan je od njih Trgost, koji uspješno vodi Dragutin Bratković. Na hrvatskom tržištu i tržištu susjednih država već nekoliko godina znatno sudjeluje s asortimanom tkanina za radnu i službenu odjeću i uz šest poljoprivrednih apoteka ima stanicu za tehnički pregled. Lani je napustio Ultragros i postao jedan od 16 članova Narodnoga trgovačkog lanca.

U NTL grupaciji jest i Trgostil na čelu s predsjednikom Uprave Josipom Potokčim, koji posjeduje 73 maloprodajna objekta sa šarolikim asortimanom. Građevinari su najviše pogođeni krizom, a u strukturi županijskoga gospodarstva sudjeluju s 10,4 posto. Zabočki M-profil specijaliziran je za proizvodnju čeličnih konstrukcija. Vlasniku Zdravku Valecu nije bilo lako ove godine; osim što su mu radnici štrajkali zbog neisplaćenih plaća, ni rezultati nisu zadovoljavali. Osim prihoda drastično mu je pala dobit: s 11,1 milijun kuna na 569,6 tisuća. Valec je i vlasnik Konstruktora, građevinske tvrtke u kojoj se s radnicima također događao isti scenarij.

Žitelji Krapinsko-zagorske županije potvrđuju da se tri koja iznad svih dignuo Antun Presečki sa svojom Presečki grupom koja se bavi autobusnim prijevozom. Ima i turističku agenciju, stanice za tehnički pregled vozila, restorane, a zainteresiran je i za željeznički biznis. Trenutačno vodi bitku s malim prijevoznicima zbog prijevoza učenika srednjih škola i uza sve to stigne obnašati funkciju dekana Veleučilišta Hrvatskog zagorja – Krapina.

Ne smijemo zaboraviti ni najpoznatiju privatnu bolnicu u Hrvatskoj za srčane bolesnike Magdalenu u Krapinskim toplicama, zatim Stubičke, Tuheljske, Sutinske i Šemničke toplice, koje su osnovica turističke ponude, te nacionalno svetište Mariju Bistricu, središte svjetskoga vjerskog turizma. Upravo su turizam i metalna industrija područja na kojima bi se Krapinsko-zagorska županija trebala još jače profilirati u budućnosti.