Koju valutu odabrati nepisano je pravilo da štedjeti treba u valuti u kojoj smo se zadužili

Svjetska je kulturna baština gotovo sva organskog porijekla pa je sve izraženiji problem njene biodegradacije u muzejima, zbirkama i sakralnim prostorima. Organsko porijeklo predmeta kulturne baštine, čija se grada zasniva na prirodnim polimerima kao što su celuloza i kolagen, neobično je privlačno za brojne vrste insekata, bakterija i gljivica, koji ih uništavaju produktima svog metabolizma, ali i radom, jer razlažu celulozu na jednostavne šećere kao svoju hranu.

Da bi zaštitili baštinu, konzervatori su, uz tradicionalne metode, u drugoj polovini 20. stoljeća počeli primjenjivati radiacijske metode, posebice energetski prodornog gama-zračenja. Radiacijska je metoda prvi put primijenjena u laboratoriju Arc-Nucléart, osnovanom 1970. godine, kada su spasili crvotočinom ugroženi parket iz 1787. godine u hotelu Lesdiguiéres u Grenobleu. Odlučnu suradnju s tamošnjim stručnjacima ostvarili su znanstvenici s Instituta ‘Ruder Bošković’ i Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu. Okupili su se nedavno na seminaru ‘Radiacijske metode u zaštiti kulturne baštine’ koji je sastavni dio regionalnog IAEA projekta RER/8/015, u kojem uz Hrvatsku sudjeluju Francuska, Poljska i Rumunjska, i koji je započet 2009. godine, a završava ove godine s ukupnim budžetom od 484.975 dolara (sredstava IAEA-a), kažu nacionalni koordinatori projekta Branka Katušin-Ražem s Instituta ‘Ruder Bošković’ i Mario Braun iz Hrvatskog restauratorskog zavoda. Prema riječima Branka Katušin-Ražem, Institut ‘Ruder Bošković’ sudjeluje u projektu aktivno s tri svoja laboratorija.

U Laboratoriju za mjerenje niskih radioaktivnosti obavlja se datiranje metodom radioaktivnog ugljika 14C, provodi se tehnika mjerenja tekućinskih scintilacijskih brojačem, te pripremaju uzorci za akceleratorsku masenu spektrometriju. U Laboratoriju za interakcije ionskih snopova, među ostalim, rade se i analiziraju na mikroprobi, čime se određuje i distribucija elemenata na nekom predmetu.

Kao najpoznatiji primjer takvih analiza bio je brončani kip Apoksiomena izronjen kod Lošinja, na kojem smo u sklopu konzervatorsko-restauratorskih zahvata, ustanovili da je povećana koncentracija olova na površini bila posljedica dugotrajnog ispiranja bakra morskom vodom. Treći je Laboratorij za radiacijsku kemiju i dozimetriju s panoramskim iradiatorom 60Co smještenim u komori za ozračivanje kapaciteta četiri do šest kubičnih metara materijala za ozračivanje, i jedini je takav u Hrvatskoj i bližem susjedstvu. Ta naša aktivnost pokazala se nezamjenjivom u spašavanju brojnih predmeta iz uništenih crkava, muzeja i zbirki tijekom Domovinskog rata – kazala je Branka Katušin-Ražem.

Želimir Laszlo iz Muzejskog dokumentacijskog centra na stvarnim je primjerima prikazao opasnosti koje proizlaze iz neadekvatnih uvjeta kojima su izloženi u depoima ili izložbenim prostorima.

Nažalost, još se mogu čuti i neki ‘narodni recepti’, kao što je onaj ‘pola nafte-pola benzina’ kao efikasno sredstvo protiv crvotočine, a neki kulturni baštinu tretiraju i lukom, mlijekom i tko zna čime još. U borbi protiv moljaca upotrebljava se gotovo sve što ljudima dođe pod ruku. Službeni i ‘stručni’ odabir je niz kemijskih sredstava, koja…

U posljednjih dvadeset godina u komori laboratorija Instituta ‘Ruder Bošković’ radiacijski je obrađeno tj. zaštićeno od biodegradacije više od 5.000 skulptura, dijelova oltara, pokućstva…

Konzervatorski institut tijekom 20-godišnje suradnje s IRB-om, kaže Branka Katušin-Ražem, stekao je mnoštvo polikromnih skulptura koje nakon ozračivanja radi sprječavanja daljnje biodegradacije čakaju red na restauraciju u dobrim uvjetima depoa u Ludbregu. IRB je svojom radijacijom praksom i od velike pomoći Hrvatskom državnom arhivu, za potrebe Muzeja suvremene umjetnosti ozračen je velik dio ugroženog fundusa ateljea Kožarić, kao i specifična skulptura ‘Pribijeni kruh’ beogradskog autora Dragoljuba Raše Todosijevića, a zračenjem se tretira i dio fundusa Etnografskog muzeja, kao i ruho sinjskih alkara.

Glavni parametar efikasnosti u primjeni gama-zračenja je doza zračenja koja se izražava u jedinici Gray (Gy).

U odnosu na fumigaciju otrovnim plinovima mnoge su prednosti zračenja, čija se doza može podešavati, jer apsorbirana doza zračenja najvažniji je parametar o kojem ovise učinci zračenja.

Učinkovitost radiacijske metode zasniva se na neselektivnosti, prodornosti i brzini djelovanja, dok se njena ograničenost nastoji svesti u mjeru koliko je potrebno, ali ne više. Zračenje ne ostavlja rezidue, jer je nema terijalno beskontaktna metoda i ne inducira radioaktivnost u ozračenim predmetima – naglašava Dušan Ražem iz IRB-ova laboratorija za radiacijsku kemiju i dozimetriju da bi razbio najčešću predrasudu neupućenih.

Glavni parametar efikasnosti u primjeni gama-zračenja je doza zračenja koja se izražava u jedinici Gray (Gy). Prosječna smrtonosna doza gama-zračenja za čovjeka iznosi oko 4 Gy.