Kompetitivna analiza generira najveću vrijednost

Kompetitivna analiza nedvojbeno je onaj dio u kojem se generira najveća vrijednost, a predstavlja stručnu primjenu znanstvenih i neznanstvenih metoda i postupaka kojima se interpretiraju podaci i informacije. Na temelju tih informacija donose se zaključci/hipoteze i primjenjive preporuke za donositelje odluka koje služe za predviđanje i poduzimanje akcije. Mogli bismo reći da se kompetitivna analiza primjenjuje oduvijek. Njezina intenzivna primjena u suvremenoj poslovoj praksi bilježi se tek u posljednjih nekoliko desetaka godina.

Uloga kompetitivne analize u suvremenim organizacijama neizostavan je dio procesa operativnog, taktičkog i strateškog planiranja i odlučivanja. Različite tehnike poslovne i kompetitivne analize služe za unapređenje različitih segmenata poslovnog procesa, a zajednička im je karakteristika pružanje potpore donositeljima odluka i drugim stakeholderima u planiranju i odabiru taktika i strategija koje će pomoći u ostvarivanju i zadržavanju konkurentske prednosti njihovih tvrtki, kako unutar industrije u kojoj posluju, tako i na globalnom tržištu.

Sve više njih uvažava činjenicu da se uspješne poslovne strategije temelje ponajprije na dobroj analizi vlastitog poslovanja i konkurentskog okruženja. Nijedna tvrtka nije otok sama za sebe i kao takva nužno mora raspolagati relevantnim, preciznim, pravovremenim i primjenjivim informacijama o vlastitoj industriji i širem konkurentskom okruženju. Primjena kompetitivne analize posebice se nameće kao imperativ u svjetlu hrvatskog članstva u Europskoj uniji.

Da. Osmišljavajući integralni pristup kompetitivnoj analizi, uočili smo potrebu ostvarenja sinergijskog učinka primjene različitih analitičkih tehnika nad istim poslovnim problemima. U knjigama su obrađene poslovne i kompetitivne analitičke metode i tehnike koje se temelje na ekspertnom znanju te one koje zahtijevaju korištenje dodatnih znanja, poput kvantitativnog modeliranja ekspertnog znanja. Cijelo poglavlje posvetili smo teoriji igara. Obradene su i strukturirane analitičke tehnike koje omogućuju otklanjanje kognitivnih ograničenja. Većina se analitičara fokusira na traženje odgovora. Umijeće analiziranja jest umijeće postavljanja pitanja, i to je osnovna ideja ovih knjiga.

Prije nekoliko dana izašle su dvije knjige autora dr. sc. Roberta Kopala i Darije Korkut. ‘Kompetitivna analiza 1 – poslovne i ekspertne kvantitativne analitičke tehnike’ te ‘Kompetitivna analiza 2 – strukturirane i kreativne analitičke tehnike’ u izdanju tvrtke Comminus i Visokog učilišta Effectus, prikazuju širok spektar tehnika, njih 58 koje se koriste u analizi poslovanja, konkurentske podatka i informacija. Sedamnaest poslovnih i kompetitivnih analitičkih alata, pet ekspertnih kvantitativnih analitičkih modela te opsežni prikaz temeljnih načela i koncepata teorije igara razmatraju se s teorijskog aspekta i nude prikaz njihove učinkovitosti primjene u poslovnoj praksi. Osim toga, knjige pokrivaju i područja strukturiranih analitičkih tehnika i alata, poput analize scenarija i indikatora, generiranja i testiranja hipoteza, stabla vjerojatnosti, dijagrama tijeka uzroka i sl., kreativnih tehnika (mentalne mape, morfološka analiza, strukturirani brainstorming, 6 šešira i dr.) te analitičke softverne koji se koriste u domeni kompetitivne analize.

Da bi se uopće smjelo prikupljati osobne podatke u promidžbene svrhe, nužno je imati izričit pristanak korisnika. Tvrtke pristanak mogu ugraditi u dokumente koji građani uobičajeno potpisuju poput ponude, otpremnice ili računa, s tim da korisnik mora imati jasnu mogućnost izražavanja svoje volje i dati jasnu i nedvosmislenu privolu da ga se smije obavještavati o novim proizvodima i uslugama. Isto tako, korisniku se mora omogućiti povlačenje svoje suglasnosti u svakom trenutku. Nije dopušteno podatke koji su prikupljeni u druge svrhe koristiti u promidžbene svrhe. Osim toga, svatko tko vodi zbirke osobnih podataka građana za bilo koju namjenu, mora ih prijaviti Agenciji za zaštitu osobnih podataka i voditi sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka. Koliko se zna, do sada u Hrvatskoj nije zabilježena ni jedna tužba građana zbog nezakonitog davanja i korištenja podataka, a ako se to dogodi, mogao bi to biti novi, i to dobar izvor prihoda za građane Hrvatske u ovoj besparici. Tvrtke, čuvajte se.

Rast vrijednosti tržišta softverskih rješenja, licenci, održavanja i usluga Business Intelligencea (BI) u Hrvatskoj svake godine pada u zadnjih deset godina. Dok je 2002. vrijednost porasla do deset puta u odnosu na prethodnu godinu, 2005. taj je rast bio 50 posto veći u odnosu na 2004. U 2009. pak iznosio je samo 4,2 posto, a za 2010. još nema podataka. Usporavanje rasta ipak moramo pripisati činjenici da je početkom 21. stoljeća u Hrvatskoj BI bio nešto sasvim novo i iznosio je nekoliko stotina tisuća dolara pa otud i taj ‘bum’. Uglašnom, današnja se vrijednost BI-a kreće oko 20 milijuna dolara. Istodobno, na tržištu Europske unije vrijednost premašuje dvije milijarde dolara, što znači da bi hrvatsko tržište BI-a, kad postanemo punopravna članica EU, imalo udio manji od jedan posto. Uzmemo li u obzir da je u zapadnoeuropskim zemljama daleko više razvijena svijest o potrebi BI-a te da bi ta razlika mogla u sljedećim godinama biti još i veća, jasno je da hrvatska konkurentnost ne stoji baš najbolje.