SWOT ANALIZA

Brojne međunarodne tvrtke, poput IBM-a, Alcatela i Toshiba odabrale su Australiju za sjedište svog centra za R&D. Kako bi se osjećale kao kod kuće, Australija je samo u ICT sektoru razvila nekoliko ključnih organizacija te 44 umrežena centra za razvoj.

Australija dosljedno ostvaruje pokazatelje koji su iznad prosjeka OECD-a. Sidney nije iznimka. Zemlja ‘Down Under’ među prvih je pet zemalja Pacifičke regije po produktivnosti zaposlenika u agrikulturnom sektoru i industriji.

Osim poznate manekenke savršenih proporcija Elle ‘The Body’ MacPherson i Susjeda (poznata australijska televizijska sapunica), u Australiji živi i posljednji dobitnik Nobelove nagrade za fiziku. Brian P. Schmidt australski je znanstvenik koji je proglašen dobitnikom za svoj doprinos dokazu o ubrzanom širenju svemira.

Osim njega, ovih dana mnogo je publiciteta privuklo otvaranje novog IBM-ovog laboratorija za Istraživanje i razvoj na Sveučilištu u Melbourneu. Vlada Australije pridonijela je njegovom otvaranju s 22 milijuna dolara imajući u vidu kako će institucija zapošljavati 150 visoko obrazovanih ljudi u sljedećih pet godina. IBM nije usamljen. Brojne međunarodne tvrtke, poput Alcatela i Toshiba također su odabrale Australiju kao dom svog centra za R&D (eng. Research and Development).

Kako bi se osjećale kao kod kuće, Australija je samo u ICT sektoru razvila nekoliko ključnih organizacija, poput Nacional ICT Australija, ICT Centra unutar krovne organizacije za znanost i industrijski razvoj CSIRO-a (Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation), te 44 umreženih centara za razvoj. Glenn Wightwick, direktor IBM R&D Australija rekao je prilikom otvaranja centra kako je Australija iznimno otvorena za znanstvena istraživanja i razvoj: – Australija ima kulturu u kojoj je sve moguće. Volimo rješavati probleme i raditi u naprednim i fleksibilnim timovima što nam daje snagu da intenziviramo cikluse razvoja. To je jedinstveno i čini okolinu vibrantnom i podatnom za istraživanje.

Izniman rast ICT-a i ulaganja u infrastrukturu čini taj sektor jednim od najplodnijih. To tržište se sastoji od više od 25 tisuća tvrtki koje zapošljavaju 236 tisuća ICT stručnjaka. Prije samo 25 godina situacija nije bila tako blistava. Onda je Paul Keating, ministar financija upozoravao Australce da će, ne počnu li s reformama, postati banana republika. Uslijedila je grad recesija i zatim razdoblje prosperiteta toliko dugo, da se njime ne može pohvaliti ni jedna druga bogata zemlja.

Iako neki kažu da je taj prosperitet više rezultat sreće nego pameti (azijske zemlje kupuju mineralne rude kojima je Australija bogata), činjenica je da, kada su njihovi susjedi 1997. prolazili kroz krizu, Australija je izdržala s glavom iznad vode. Isto se ponavlja i danas.

Dok Europa muku muči s preza-duženošću i eurom, Australija je odigrala najbolje karte; fleksibilna i otvorena ekonomija sposobna je izdržati razne pritiske.