Izvoz – Kontrolna ploa II

Mala deprecijacija kune u odnosu na euro ohrabri izvoznike. Bez smislene gospodarske strategije poticanja izvoza ta mala tečajna prednost brzo će se istopiti. Predviđanja govore da će u prvom polugodištu iduće godine kuna ponovno ojačati.

Isto će tako prema njihovim predviđanjima u prvoj polovini iduće godine za izvoznike biti nepovoljniji odnos između kune i švicarskog franka, koji će u prosjeku biti 5,87, a u prvoj polovini ove godine bio je poticajnih 6,05. Jedino će biti povoljniji izvoz na dolarska tržišta jer se predviđa da će prosječni kurs dolara tečaj biti 5,56 za razliku od prve polovine godine, kad je bio 5,25. U listopadu političari su se izvozom bavili malo više nego obično, no riječ je samo o tome da je izvoz dobio istaknuto mjesto u predizbornim gospodarskim programima svih većih političkih stranaka. U javnim istupima političara pak, kao i uvijek, izvozničke teme posve su marginalizirane.

Sad, uoči parlamentarnih izbora, nastavka globalne financijske krize i velikih planova štednje država EU i šire, pravo je vrijeme za promjene i stvaranje takozvanoga nacionalnog izvoznog sustava kao platforme i uvjeta za rast izvoza u budućnosti. Kao prvi korak u tom smjeru nameće se potreba za kratkom i jasnom, ali preciznom i artikuliranom nacionalnom strategijom razvoja u sljedećih pet godina. Takva strategija trebala bi odrediti tri sektora, odnosno industrije, u kojima Hrvatska uočava svoju konkurentska prednost i razvoj vlastitog gospodarstva u zemlji, ali i u kontekstu globalnih tržišta. Jedan od tih sektora vjerojatno bi bio turizam, vrijedno je razmisliti i o poljoprivredi i sektoru IT-a, ali zasigurno to ne bi trebala biti brodogradnja – smatra Vedran Antoljak, predsjednik Uprave Sense Consultinga.

Antoljakov je prijedlog da se radi potpore strateškom razvoju gospodarstva osnaži i kapacitira institucionalna potpora izvoznicima, i to osnivanjem agencije koja može biti i u obliku javno-privatnog partnerstva, kakva je poljska Agencija za upravljanje projektima EU. Takva agencija trebala bi imati tri osnovne funkcije: informativnu, promidžbenu i savjetodavnu.

Uz neaktivnost hrvatske Vlade na poticanju izvoza poticajna nije ni situacija na nekim ključnim hrvatskim izvoznim tržištima, osobito talijanskom. Budući da će, kao što predviđa zagrebački Ekonomski institut, neto izvoz biti glavni pokretač skromnog ovogodišnjeg rasta BDP-a, veća neizglednost kretanja europskih gospodarstava smanjuje izgleda za solidan i stabilan oporavak hrvatskoga. U općem pogoršanju gospodarske klime u zemlji ni izvozna nije mogla proći bolje. U listopadu je objavljeno godišnje izvješće Svjetske banke o uvjetima poslovanja u 183 svjetske zemlje ‘Doing Business 2012’. Hrvatska je u njemu zauzela 80. mjesto. U istodobno objavljenu istraživanju konzultantske tvrtke KPMG-a među 96 država u kategoriji bruto prihoda od 100.000 američkih dolara Hrvatska je zabilježila treću najveću kombiniranu stopu poreza na dohodak i socijalnih davanja.

Intenziviranje izvoznih inicijativa i izvoznih poticaja svakako je dobrodošlo. Dug je, međutim, put do konkretizacije takvih inicijativa u poslovanju tvrtke. Veći pomaći mogu se vrednovati tek nakon godinu i više dana. Osjetan pomak osjeća se u izvoznoj klimi uspoređi li se današnje vrijeme i ono prije pet godina, što treba pozdraviti. Inicijative pokrenute u listopadu treba još intenzivirati na nacionalnoj razini u obliku snažnije kampanje kojom se promiče izvoz, olakšava upravljanje izvozom i potiče ciljana izobrazba stranih i potencijalnih tvrtki izvoznica. Na tržištima na kojima JGL posluje primjećuje se postavljanje ulaznih zapreka u obliku većih carina i poreza za strane proizvođače kako bi se zaštitila domaća industrija. Upravo zbog tih trendova još je važnije širiti paletu poticaja i poreznih rasterećenja za sve hrvatske izvoznike.

HBOR uveo povoljnije uvjete kreditiranja. Predsjednik Udruge menadžera CROMA-e Vladimir Ferdelji predstavio je plan za oporavak hrvatskoga gospodarstva u čijem je središtu proizvodnja. U predizbornim programima svih većih političkih stranaka izvoz je istaknut kao jedan od prioriteta nove vlade. Solidan medijski odjek godišnjeg skupa Hrvatskih izvoznika.

Ministricu financija Martinu Dalić u intervjuu Novom listu novinar nije pitao o izvozu, a ni ona ga sama nije imala potrebu spomenuti u razgovoru o gospodarskom rastu.

U intervjuu za Globus potpredsjednik Vlade Petar Čobanković izvoz je spomenuo samo da bi naglasio da je ‘mandarina danas jedan o najvažnijih hrvatskih izvoznih proizvoda’. Strah europskih zemalja od povratka krize djeluje na pad narudžbi iz inozemstva.