Jednaka je kazna za one koji neisplatom plaća ugroze jednog ili 10.000 radnika. Unatoč mnogim primjedbama poslodavaca neisplata plaća kao kazneno djelo nedavno se našla u Konačnom prijedlogu kaznenog zakona. Odredba je i dalje besmislena jer će se teško odrediti očita namjera neisplaćivanja plaća. Najviše će zbog nje stradati obrtnici i mali poduzetnici.
U natoč mnogim primjedbama i nezadovoljnim poslodavcima neisplata plaća dobila je mjesto u čl. 132. Konačnoga prijedloga kaznenog zakona kao posebno kazneno djelo. Istina, ta će odredba, kao, uostalom, cijeli novi kazneni zakon, stupiti na snagu tek 1. siječnja 2013. Nekoliko posljednjih mjeseci govori se o ‘novome’ kaznenom djelu iako to uopće nije točno. Točno je, naime, da i Kazneni zakon koji je već godinama na snazi sadrži čl. 114. koji nosi naslov ‘Povreda prava na rad i drugih prava iz rada’, i to kazneno djelo ima propisanu kaznu zatvora do tri godine.
U sudskoj praksi je jasno zauzeto stajalište prema kojemu slučajevi kao što je stečaj ili općenito insolventnost tvrtke znače da zaposlenicima nije uskraćeno pravo iz rada i na rad. I kad se plaća ne isplaćuje, u tim slučajevima nema kaznenog djela zbog neisplate, što, naravno, ne znači da nije bilo drugoga kaznenog djela zbog kojega se možda dogodio stečaj. Ako je točno da se u brojnim slučajevima u kojima je svima jasno da su radnicima uskraćena prava na rad i prava iz rada, kao na primjeru Đakovštine, nije pokrenuo kazneni postupak, onda to nije pitanje ni za poslodavce ni hrvatskog zakonodavca, nego za one koji podnose kaznene prijave i one koji o njima odlučuju.
Drugo je pitanje zašto nema razlike u težini djela neisplate plaća jer je za sve najveća zaprijeđena kazna od tri godine zatvora, i za onoga tko je ugrozio jednog radnika i za onoga tko ih je ugrozio 10.000 i više. Međutim, već je sad jasno da će se na udaru te kazne naći ponajviše obrtnici jer se pravnu osobu ne može poslati u zatvor, što će u slučaju pokušaja provedbe izazvati gašenje obrta. To će biti završni udarac nakon nedavnih odluka Ustavnog suda o odgovornosti, a bez ikakve sankcije za npr. poreznog referenta koji kasni s povratom PDV-a možda zbog svojeg nerada, a možda i zbog naloga s više razine, ili pak drugog poduzetnika koji prvomu nije na vrijeme platio izdani račun.
Zašto se dodatno ne pritisnu sve karike u lancu da svoje obveze izvršavaju na vrijeme, zašto ponovno nisu svi jednaki pred zakonom? Zašto se onaj tko na vrijeme ne izvrši svoje obveze i ne plati naručeni proizvod ili uslugu ne kriminalizira, a kriminalizira se poduzetnik koji ne isplati plaću?
