Koga pogađa pad potrošnje

Tvrtke pak koje ovise o diskrecijskoj potrošnji, kao što je HT, čiji je prihod manji za čak osam posto (izuzme li se akvizicija Combisa), i proizvođači te distributeri proizvoda diskrecijske potrošnje, poput Kraša, posluju u sve izazovnijim uvjetima. To se odnosi i na građevinare, kojima je istodobno kolabirala stambena potražnja i državna diskrecijska potrošnja. Oni su u najtežem stanju i nema naznake čvrstog oporavka.

Ipak, ima svijetlih primjera, kaže Bakić. Konkurentne izvozne tvrtke, kao što su AD Plastik i Petrokemija, pokazuju da industrija može biti stup hrvatskog razvoja. Ali istodobno mlitavo poslovanje nekih drugih, kao što su Končar i Đuro Đaković, ili gubitaško poslovanje brodara, pokazuje da ‘industrijalizacija’ nije rješenje. Bit je u konkurentskoj prednosti pojedinih tvrtki, uključujući odličnu upravu – smatra Bakić.

Proizvođači hrane uglavnom su zapeli u sredini, kao Podravka, osim ako nisu veoma konkurentni u jakim sustavima, kao Ledo. Općenito, Grupa Agrokor pokazuje sve prednosti snage uparene s dubokom strategijom, zato vjerujem da ćemo u idućim godinama svjedočiti stvaranju velike vrijednosti u njezinim poljoprivrednim operacijama. Druge najveće tvrtke kao što su Ina i Adris poslovale su odlično, ali to nije indikativno za hrvatske tvrtke u cijelosti, a možda ni za njihovo buduće poslovanje, osim što se u slučaju Ine pokazuje snažan potencijal kapitalizacije energetskog sektora – objašnjava Bakić.

Ipak, većina domaćih tvrtki ne može se pohvaliti sjajnim rezultatima, čak i Atlantic Grupa razočarala. Iako je preuzimanje Droge Kolinske provedeno prije više od godinu dana, sinergije između Atlantica i Droge, barem za sada, nisu vidljive. Atlanticova je dobit u prvih devet mjeseci 2011. za 62 posto manja nego lani.

Za razliku od drugih sektora bankarski uopće ne osjeća posljedice krize.

Dvije vodeće banke povećale su dobit za čak 26 posto uz rast aktivne od samo tri posto. Budući da su se naknade i troškovi rezervacija malo promijenili, povećao se kamatni ‘spread’. Kad bi bila riječ o znatno većoj transformaciji ročnosti, u što sumnjam, to bi bilo razumljivo. Banke vjerojatnije iskorištavaju svoj snažan položaj da debelo naplate kreditiranje nepotrebne potrošnje i države i građana – oštar je Bakić. Zahvaljujući dobrim rezultatima banaka, Ini, koja je za više od 1,5 milijardi kuna povećala dobit, i Brodogradilištu 3. maja, koje je iskazalo ‘papirnatu dobit’ od 2,6 milijardi, Koncernu Agram koji je ostvario konsolidiranu dobit od 480 milijuna kuna, dobit tvrtki s Burze povećala se za 93 posto, s 5,5 milijardi kuna na 10,6. No kad bi se iz računice maknula ekstradobit Brodogradilišta 3. maja i Ine (koja sigurno nije reprezentativan uzorak), ukupna dobit kompanija s Burze bila bi oko 6,6 milijardi kuna. Dakle, bila bi veća 20 posto u odnosu na prošlu godinu.

Nada u oporavak eurozone

Ti podaci, koji pokazuju da su tvrtke, barem one s Burze, poradile na troškovnoj učinkovitosti, malo ohrabruju, no svi drugi razočaravajući trendovi ne najavljuju optimizam – domaća ekonomija koja stagnira neće se brzo pretvoriti u onu koja raste.

Nema naznaka da će iznenada porasti slaba domaća potražnja koja bi pogurala tvrtke koje ovise o njihovoj potrošnji, zato su jedina nada konkurentne izvozne tvrtke. Valja se samo nadati da će eurozona brzo riješiti svoje probleme kako bi taj – optimistični – dio gospodarstva mogao ubuduće postizati još bolje rezultate.