50 najmoćnijih sustava hrvatskog biznisa

Da je komunikacija u današnjim vremenima jedna od najvažnijih lekcija koju su naučile tvrtke u svom poslovanju, slaže se i Nina Kulaš, starija savjetnica u PR agenciji Premisi.

Kompanije i brendovi koji komuniciraju najčešće prolaze mnogo bolje od onih koji šute. Istraživanje koje je među 1000 globalnih kompanija provela britanska analitička tvrtka Oxford Metrica pokazalo je kako je 43 posto tvrtki koje su se suočile s velikim padom svojih dionica imalo vrlo loše ili nikakve komunikacijske strategije. Najlošije su prošle tvrtke kod kojih je menadžment, vođen logikom rezanja troškova, smanjivao vlastite komunikacijske odjele ili ih čak gasio s matematičkim objašnjenjem kako su to odjeli koji troše novac, a ne stvaraju novu vrijednost. Oni pak koji su shvatili kolika je moć u kriznim vremenima u komunikacijama, igrali su upravo na tu kartu i, u većini slučajeva, krizu izdržali brže i bezbolnije – navodi Kulaš.

Danas su gospodarski subjekti svjesni važnosti komunikiranja, ali i mnogo su osjetljiviji na medijske upite, što je potaknulo drugu, vrlo ružnu praksu. Prema riječima Krešimira Macana, riječ je o medijskom reketiranju gospodarskih subjekata.

Tvrtka ili vlasnici ‘cimnu’ se informacijama koje, uvjetno rečeno, mogu biti osjetljive ili su samo mamac za razgovor – objašnjava Macan i savjetuje gospodarstvenicima koji se nađu u takvoj situaciji: – Ne popuštajte takvim pritiscima jer ako to napravite jedanput, ući ćete u začarani krug iz kojega nećete izaći. To je, možda, specifičnost našega, još tranzicijskog, tržišta iako vjerujem da će upravo današnja duga i velika kriza tu pojavu, ako joj se zajedno suprotstavimo, trajno ukloniti s tržišta.

Također tvrtke bi trebale, posebno danas, u nestabilno doba, napraviti dobar komunikacijski plan koji će sadržavati ključne poruke koje žele prenijeti. Takve poruke, naglašava Kulaš, moraju biti vrlo jasne, nedvosmislene i dosljedne te, najvažnije, moraju biti istinite, jer prikrivanje istine u takvoj situaciji ne dolazi u obzir.

U krizi ste pod posebno velikim povećalom svojih ‘stakeholdera’. Oni se više i detaljnije informiraju, čitaju, gledaju i slušaju, pomno važu svaku vašu riječ ili poruku. Ako u takvim okolnostima ne prenosite ništa, zapravo stvarate ozračje neinformiranosti i sumnje, sami stvarate pogodno tlo za širenje glasina, dezinformacija, mnogo upitnika – objašnjava Kulaš.

Očito je kriza sve povukla prema dnu.

Veliki i ozbiljni mediji također su u krizi jer gospodarstvo ne može osigurati dovoljno prihoda od oglašavanja pa traži nove formule kako do čitatelja. Nažalost, tu je na gubitniku upravo gospodarstvo, koje dobiva sve manje ‘ozbiljna’ prostora. Najčešće je jedini prostor koji dobije onaj vezan uz kojekakve skandale ili nepravilnosti, rijetko dobije prostor za promidžbu dobra gospodarenja u ova krizna vremena. No to ne znači da ne možete inovativnim pristupom komunikaciji dobiti više prostora u klasičnim medijima, ali i novima – kaže Macan.

U vrijeme kriznog komuniciranja važno je i tko komunicira u ime kompanije. Kulaš navodi kako to sigurno nije najbolje vrijeme za guranje glasnogovornika, slanje objava za medije ili na bilo koji drugi način posredovane poruke.

Vrijeme je da menadžeri pokažu da su i lideri, odnosno najbolja je opcija personalizirana komunikacija u liku tvrtkina čelnog čovjeka. On je taj od kojeg zainteresirana javnost želi čuti smirujuću poruku. Lideri koji su dostupni za komunikaciju šalju poruku da je situacija pod kontrolom – ističe starija savjetnica u Premisi.

A od komunikacije prema van još je važnije interni komuniciranje jer je u recesiji zaposlenicima nužno predočiti jasnu sliku stanja, mogućih rješenja problema i viziju budućnosti. Takve informacije treba dijeliti odmah, a na pitanja odgovarati brzo i iskreno.

To je mala investicija u usporedbi s rezultatima koje možemo postići: održati produktivnost i kompetitivnost, zadržati najbolje ljude – zaključuje Kulaš.

Globalnu ekonomiju ne možemo kontrolirati, ali možemo se pripremiti da iz svake situacije izdvojimo sa što manje ogrebotina. Najbolje je vrijeme da sva tvrtka za sebe izradi moguće scenarije događaja.

U krizna vremena često morate raditi dvostruko više za upola manje novca, a inovativnost i vodstvo dolaze do izražaja. A tada ne smijete zaboraviti ispričati dobru priču…