Program Erasmus

Hrvatska je 2011. postala punopravna članica programa Erasmus. Ove se godine planirao odlazak oko tisuću studenata na europska sveučilišta. U programu mogu sudjelovati studenti upisani u najmanje drugu godinu studija.

Hrvatska je ove godine postala punopravna članica Erasmus, programa koji omogućuje mobilnost studenata i osoblja visokih učilišta. Prijašnji naraštaji mogli su samo sanjati da dio studija provedu na drugom europskom sveučilištu, no od 2009., kad je Hrvatska počela sudjelovati u pripremnim mjerama za program, to je napokon postalo dostupno i hrvatskim studentima. U sklopu natječaja za 2009. na europska sveučilišta otišlo je ukupno 235 studenata s osam hrvatskih visokih učilišta koja su tada sudjelovala u programu.

Agencija za mobilnost i programe Europske unije, koja provodi program Erasmus u sklopu Programa za cjeloživotno učenje, još nema konkretnih podataka o studentima koji su u sklopu natječaja za prošlu i ovu godinu sudjelovali u njemu, stoga nam je dala podatke o planiranoj mobilnosti studenata. Tako se za 2010. planiralo da na europska sveučilišta (EU 27) ode ukupno 521 student, i to 437 radi studijskog boravka, a 84 radi stručne prakse, i to sa 16 hrvatskih visokih učilišta. Za 2011. planiralo se da na europska sveučilišta ode čak 1081 student, i to 862 radi studijskog boravka i 219 radi stručne prakse.

Trenutačno 22 hrvatska visoka učilišta sudjeluju u programu Erasmus, odnosno imaju Sveučilišnu povijest Erasmus koju im dodjeljuje Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu u Bruxellesu. Ta povijest jamči da će se program na fakultetu provoditi u skladu s njegovim pravilima. Isto tako visoka ustanova mora imati sklopljene bilateralne sporazume s inozemnim visokim učilištima kako bi njezini studenti mogli na njima provesti dio studijskog programa.

Važno je znati da u programu Erasmus mogu sudjelovati i redoviti i izvanredni studenti upisani u najmanje drugu godinu preddiplomskog studija; boravak može trajati od najmanje tri do najviše 12 mjeseci. Osim toga student mora sa svojom ustanovom potpisati ugovor o priznavanju razdoblja provedenog na drugom fakultetu, mora imati hrvatsko državljanstvo i registrirani boravak u Hrvatskoj. Naime, ne može samo tako odabrati fakultet u Europi jer svako sveučilište raspisuje natječaj samo za mjesta dogovorena s partnerskim fakultetima u inozemstvu.

Svi zainteresirani studenti mogu se obratiti Erasmusovim koordinatorima na svom fakultetu kako bi doznali sve što ih zanima o rokovima, postupku prijave, mjerilima i drugome. Popis dosad imenovanih koordinatora može se naći na internetskim stranicama Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ako visokog učilišta zainteresiranog studenata nema na tom popisu, treba se obratiti uredu za međunarodnu suradnju na matičnom fakultetu. Mjerila za odabir kandidata postavlja svako učilište, a Agencija im samo daje osnovne smjernice poput motivacije, akademskog uspjeha, poznavanja jezika i sličnog.

Program Erasmus namijenjen je ne samo studentima, nastavnom i nenastavnom osoblju visokih učilišta (npr. zaposlenicima u referadi, fakultetskim knjižnicama) nego i zaposlenicima drugih organizacija i ustanova uključenima u visoko obrazovanje. U njemu mogu sudjelovati i poduzeća čiji stručnjaci mogu sudjelovati u nastavi na visokim učilištima, a u kojima studenti i osoblje visokih učilišta mogu obavljati stručnu praksu, odnosno stručno usavršavanje.

Do sada je najviše hrvatskih studenata dio studija provelo na sveučilištima u Austriji, Italiji, Sloveniji, Njemačkoj i Mađarskoj. Najpopularnija su sveučilišta bila austrijska, ono u Beču (Universität Wien) i Grazu (Karl Franzens Universität Graz). Najveće zanimanje vlada na području društvenih znanosti, ekonomije i prava (86 studenata), slijede humanističke znanosti (51 student), matematičke i informatičke znanosti (41), arhitektura i građevinarstvo (40), a na dnu su ljestvice poljoprivredne znanosti i veterinarstvo (15 studenata).

Studenti koji žele na razmjenu u sklopu programa Erasmus moraju se također dogovoriti sa svojim mentorom na fakultetu i svojim ECTS-koordinatorom o tome koje će predmete slušati, koliko bodova nose i slično. To i jest najveća vrijednost programa – što studentima omogućuje da im se priznaju obveze i ispiti koje su položili na fakultetima u inozemstvu. Za prijavu u program najčešće postoje dva roka: proljetni, kad se prijavljuje za zimski semestar, i jesenski, kad se podnose prijave za ljetni semestar. Student najprije na mrežnoj stranici sveučilišta treba provjeriti je li natječaj otvoren i kad će se raspisati novi te zatim provjeriti koju dokumentaciju mora dostaviti sveučilištu.

Svaki student za svog studija može dvaput biti Erasmusov student: jedanput može otići na studijski boravak, a drugi put na stručnu praksu. Studenti koji sudjeluju u Erasmusu mogu dobiti i financijsku potporu. Europski je prosjek stipendije za studente između 200 i 300 eura, a u Hrvatskoj se dobiva 400 eura na mjesec za studiranje i 440 eura na mjesec za obavljanje stručne prakse u inozemstvu. Naravno, taj iznos ne može pokriti sve troškove boravka na stranim sveučilištima, stoga je ta financijska potpora zamišljena kao naknada za dodatne troškove, a ne za pokrivanje svih troškova nastalih zbog mobilnosti.

Studenti koji dobivaju drugu stipendiju (državni, gradski) ostaju njezin korisnici bez obzira na Erasmusovu stipendiju. Mogu naći i dodatne izvore financiranja poput stipendija privatnih tvrtki, važno je samo da nema dvostrukog financiranja, odnosno da uz Erasmusovu stipendiju ne dobivaju potporu koja također dolazi iz sredstava EU i namijenjena je istoj svrsi u istom razdoblju.

Da interesa naših studenata ne nedostaje, pokazao je nedavni 7. sajam stipendija održan u Zagrebu na kojem je vladalo veliko zanimanje za programe Agencije, posebice za Erasmus. Najviše studenata prijavljuje se sa Sveučilišta u Zagrebu, što je i logično jer je riječ o najvećem sveučilištu u Hrvatskoj. Međutim, aktivna su i manja učilišta poput Zagrebačke škole za ekonomiju i management (privatno učilište) te, primjerice, Veleučilište u Požegi.

U Agenciji savjetuju studentima da svakako iskoriste priliku koju im pruža program Erasmus. To je idealna prilika da dožive vrijedno iskustvo. Nova poznanstva, upoznavanje druge kulture i jezika neponovljiv su doživljaj. Kad tomu pribrojimo iskustvo studiranja ili stručne prakse u inozemstvu, jasno je da se na kraju povećavaju i mogućnosti za brzo i kvalitetno zapošljavanje.