SKRIVENI NAMETI

U proteklih deset godina skriveni su se porezi utrošili. Najveći rast prihoda po toj osnovi zabilježili su Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatske vode.

Zbog prevelikih opterećenja plaćanja tzv. neporeznih davanja, odnosno parafiskalnih nameta, javio se Žarko Filipović, vlasnik tvrtke. I premijerka Jadranka Kosor u ožujku je poslodavcima olako obećala smanjiti parafiskalna davanja. Premijerka je od poslodavaca zatražila da samo sastave popis parafiskalnih davanja – ni godinu dana nakon izrade tzv. Registra neporeznih prihoda u režiji Ivana Šukera, tadašnjeg ministra financija.

Skriveni (parafiskalni) nameti jedan su od najvažnijih uzroka tomu da nijedan investitor u Hrvatskoj ne može unaprijed izračunati porezna opterećenja. Skriveni su se nameti u proteklih deset godina utrošili. Najveći rast prihoda od skrivenih poreza zabilježili su Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatske vode. Inače, najviše pristojbi naplaćuje središnja država, a najveće prihode od raznih naknada imaju tijela lokalne državne uprave.

Povod za javljanje čitatelja ovaj je put bio intervju u našem listu s Darkom Vuletićem, direktorom Hrvatskih šuma, u kojem je u vrlo kratkom ulomku bilo govora i o naknadi za korištenje općekorisnim funkcijama šuma. Taj također skriveni namet, piše čitatelj, postao je institucija do tolike mjere da čak ima svoju službenu kraticu – OKFŠ. Naime, gospodin Vuletić na u posljednje vrijeme često pojavljuje inicijativa o uklanjanju tog nameta, opravdava postojanje te naknade, ali vrlo šturo i neargumentirano.

Čitatelj piše: ‘Kao vlasnik poduzeća vrlo sam ogorčen na taj namet, i to ne samo na tu naknadu nego i na članarinu za turističku zajednicu, spomeničku rentu itd. Više puta pisao sam određenim institucijama (Hrvatskoj gospodarskoj komori) i žalio se na visinu i način obračuna tih nameta, ali nikad i ni od koga nisam dobio nikakav odgovor. Koristim se prilikom da i Vama skrenem pozornost pa možda u svojem tjedniku objavite konstruktivnu kritiku. Osim što mislim da su ti nameti nepotrebeni i da teško opterećuju nas privrednike, način obračuna katastrofalno je. Konkretno, moja tvrtka bavi se distribucijom skupih proizvoda čija cijena sadrži velik iznos trošarine, a obvezni smo na sve plaćati sporne naknade.

Zarada naše tvrtke svodi se pak na promile, a razlika u cijeni jest od jedan do dva postotna boda u odnosu na prihode. To nas stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na druge privrednike koji ostvaruju manje promete, a mnogo veću zaradu i razlike u cijeni, jednostavno zato što je osnovica za obračun nameta ostvareni prihod’, naglasio je čitatelj.

Čitatelj je priložio i tablicu iz koje se vrlo lako može dokučiti odnos prihoda, dobiti i nameta za šume u njegovoj tvrtki. U najboljim godinama poslovanja samo taj namet u čitateljevoj tvrtki iznosi 18 do 35 posto od ostvarene dobiti. A u godinama lošijeg poslovanja, kad je dobit bila minimalna (ali ipak dobit), namet za šume bio je dva do tri puta veći od ostvarene dobiti.

Čitatelj u nastavku piše da se u kriznim godinama poslovanja usudio ne platiti na vrijeme namet za šume (ne zato što nije htio, nego zato što nije mogao), ali vrlo brzo sustigla ga je ruka ovršne pravde i taj mu je namet prisilno naplaćen, na štetu plaća svih zaposlenih.

Na kraju je čitatelj napisao: ‘Dodatnu gorčinu izaziva mi kad na našoj televiziji tijekom utakmice s Izraelom u Tel Avivu vidim oveću skupinu naših ljudi s velikim transparentom ‘Hrvatske šume’ i po mislim kako sam i ja mogao svoje radnike povesti u Izrael da nisam uredno plaćao namet za šume.’

Brojni su nazivi skrivenih nameta: takse, pristojbe, naknade za komunalne usluge, članarine (primjerice komorske članarine), naknade za parkiranje i polaganje državnih ispita, za izdavanje različitih dozvola i licencija, za iskorištavanje prirodnih dobara (koncesijske i rudarske naknade), školarine, boravišne pristojbe, TV pretplate itd.